Smeštaj u Vrnjačkoj Banji
Vrnjačka Banja je najveća banja u Srbiji. Prostire se između planine Goč i Zapadne Morave. Izuzetno je poznata po svojim izvorima i veruje se da ima veoma dugu tradiciju kao lečilište.
Još u periodu od 2. do 4. veka Rimljani su prepoznali lekovito dejstvo banjske vode i ovog podneblja i sagradili prvo lečilište i oporavilište na vrnjačkom toplom mineralnom izvoru.
TURISTIČKE ATRAKCIJE
Svoje istraživanje ovog kraja možete započeti tako što ćete se provozati nekim od vrnjačkih fijakera ili vozića. Vožnjom možete obići čuveni „Most ljubavi”, čija je priča o nesrećnoj ljubavi jedne Nade svima već dobro poznata i čija se ograda svakodnevno dopunjava novim katancima. Svoj obilazak nastavite kroz Vrnjački park. Duž Vrnjačke rečice pružaju se banjska šetališta u dužini od skoro 2 kilometra, pa možete uživati u šetnji, vožnji ili u hladu na nekoj od klupica. Prilikom obilaska Banje nemojte propustiti ni da se slikate kod čuvenog vrapca Gočka, poznatog i kao Vrabac – Šumadinac, jer je obučen u narodnu nošnju centralne Srbije – opanke i šajkaču, a koji je već dugi niz godina maskota Banje i njen zaštitni znak. Vrnjački park krije i poznati i izuzetno posećeni Japanski vrt. Japanski vrt je izgrađen 2011. godine i prostire se na 3.000 kvadratnih metara, a posetiocima dočarava kulturu življenja japanskog naroda i obogaćuje biljni fond banjskog parka biljkama raspoređenim u različitim hortikulturnim stilovima.
U Vrnjačkoj Banji se nalazi i sedam mineralnih izvora – Topla voda, Slatina, Snežnik, Jezero, Borjak, Beli izvor i Vrnjačko vrelo, od kojih se za terapije koriste četiri, dok se voda sa tri izvora flašira. Najstariji i najpoznatiji je izvor Topla voda, koji je bio poznat još u praistoriji, o čemu svedoče i arheološki dokazi, a potom je korišćen i u rimskom periodu od I do IV veka naše ere. Svejedno da li želite da se uverite u blagotvorna svojstva ovih voda ili samo da posetite mesta na kojima se izvori nalaze, mi vam svakako preporučujemo šetnju do njih.
Iznad Toplog izvora, nalazi se jedan od najstarijih i najreprezentativnijih objekata ovog kraja – letnjikovac generala Jovana Belimarkovića, poznat kao „Zamak kulture”. Značaj ovog zamka je kako u njegovoj lepoti i kulturnoj ulozi koju ima, tako i u činjenici da je otvorio put uglednim ljudima sa prostora cele Srbije, da poput Belimarkovića i oni počnu da podižu svoje vile u Vrnjačkoj Banji.
U blizini Vrnjačke Banje nalazi se i planina Goč. Prepun bujne vegetacije, pogodne klime i plodnog zemljišta, idealno je mesto za šetnju, berbu lekovitih trava, ali i za piknik pored planinskih izvora. Tako da vam savetujemo, da prilikom posete ovom kraju, produžite i do Goča kako biste uživali u miru i prirodi i možda produžili odmor za još nekoliko dana.
Vrnjačka Banja – smeštaj
VRNJAČKA BANJA – Apartman MonteCasa
Tip smeštaja: Apartmani
Pogodno za: 1 gost, 2 gosta
——————–
Smeštaj sa sopstvenim kupatilom
Fen za kosu
Posteljina
Peškiri
Šampon za kosu
TV u sobi
WiFi internet
Kuhinjska oprema
Posuđe
Frižider
Dozvoljena priprema hrane
Mogućnost peglanja
Klima uređaj
Besplatan parking
Pristupačno za slabo pokretne
Vaučeri za odmor: DA
Kontakt:
- Adresa: Paje Pavlovića 4, 36210 Vrnjačka Banja
- Tel: 064-162-32-90
- Viber: 064-162-32-90
- WhatsApp: 064-162-32-90
- E-mail: anamradisavljevic@hotmail.com
Mogućnost plaćanja:
- Plaćanje na račun
- Plaćanje gotovinom
- Plaćanje unapred
- Plaćanje prilikom dolaska
Cena:
Na upit
VRNJAČKA BANJA – DE LUX Apartmani NIKOLA
Sadržaj:
Tip smeštaja: Apartmani
Pogodno za: 1 gost, 2 gosta, 3 gosta, 4 gosta, 5 ili više gostiju
——————–
Smeštaj sa sopstvenim kupatilom
Posteljina
Peškiri
TV u sobi
WiFi internet
Kuhinjska oprema
Posuđe
Frižider
Dozvoljena priprema hrane
Mogućnost pranja veša
Mogućnost peglanja
Sobe sa terasom
Klima uređaj
Bazen na otvorenom
Besplatan parking
Bankomat u blizini
Vaučeri za odmor: DA
Kontakt:
- Adresa: Ul. 15. oktobra br. 1b, Vrnjačka Banja
- Mob: 065/439-435-2
- Mob: 063/888-0-237
- E-mail: markovicjovankavb@gmail.com
Mogućnost plaćanja:
- Plaćanje na račun
- Plaćanje gotovinom
Cena:
Na upit
Sadržaj:
Tip smeštaja: Apartmani
Pogodno za: 1 gost, 2 gosta, 3 gosta, 4 gosta, 5 ili više gostiju
——————–
Smeštaj sa sopstvenim kupatilom
Fen za kosu
Posteljina
Peškiri
Šampon za kosu
TV u sobi
WiFi internet
Kuhinjska oprema
Posuđe
Frižider
Dozvoljena priprema hrane
Mogućnost pranja rublja
Mogućnost peglanja
Sobe sa terasom
Sobe bez terase
Klima uređaj
Mogućnost ishrane
Besplatan parking
Krevetac za bebe
Dozvoljeni kućni ljubimci
Vaučeri za odmor: DA
Kontakt:
- Adresa:Vrnjački partizanski odred 15a
- Tel:066/006-617
- Viber:066/006-617
- E-mail:apartman.diskrecija@gmail.com
Mogućnost plaćanja:
- Plaćanje na račun
- Plaćanje gotovinom
- Plaćanje unapred
- Plaćanje prilikom dolaska
- Obavezna uplata avansa prilikom rezervacije
Cena:
Vikend (petak,subota, nedelja): noćenje 40e, noćenje do 5 dana : 35e, noćenje preko 5 dana cena na upit
VRNJAČKA BANJA – Apartmani Marina
Sadržaj:
Tip smeštaja: Apartmani
Pogodno za: 1 gost, 2 gosta, 3 gosta, 4 gosta
——————–
Smeštaj sa sopstvenim kupatilom
Fen za kosu
Posteljina
Peškiri
Šampon za kosu
TV u sobi
WiFi internet
Kuhinjska oprema
Posuđe
Frižider
Terasa
Klima uređaj
Parking
Vaučeri za odmor: DA
Kontakt:
- Adresa:Bulevar srpskih ratnika 39, Vrnjačka Banja
- Tel:036/202-326
- Mob:063/623-424, 064/204-62-05
- E-mail:dodivb@gmail.com
- WEB: www.apartmanimarina.com
Mogućnost plaćanja:
- Plaćanje na račun
- Plaćanje gotovinom
Cena:
Na upit
Hram Svetog Save
Hram Svetog Save – Najbitnije informacije
Sa koje god strane da prilazite centru Beograda pred vama se ukazuje monumentalno zdanje Hrama Svetog Save. Podignut na Vračarskom brdu jedan je od najvećih pravoslavnih hramova na svetu. Prema predanju, podignut je na mestu gde su u vreme turske vladavine spaljene mošti Svetog Save, najznačajnijeg srpskog svetitelja, prvog arhiepiskopa i osnivača Srpske pravoslavne crkve, koji je živeo u 13. veku.
Ispred Hrama dominira spomenik Karađorđu, kao i zgrada Narodne biblioteke Srbije, najbogatije biblioteke na Balkanu. Velelepna fontana ispred Hrama daje ovom prostoru posebnu draž i omiljeno je mesto okupljanja Beograđana i posetilaca Beograda.
Turistička atrakcija Beograda
Hram Svetog Save predstavlja jedan od najprepoznatljivijih simbola Beograda. Ovo veličanstveno mesto nalazi se u centru prestonice i svakodnevno okuplja veliki broj vernika i zainteresovanih turista. Ova impozantna građevina od belog mermera jedna je od najvećih atrakcija srpske prestonice, a ujedno i najveća pravoslavna bogomolja u ovom delu sveta.
Istorija Hrama Svetog Save
Istorija ovog veličanstvenog hrama seže daleko u našu prošlost. Mesto na kome se veruje da su Turci spalili mošti Svetog Save prenete iz Mileševe danas je mesto na kome je podignut veliki hram u njegovu slavu i čast. Tri veka nakon tog čina oformljeno je Društvo za osnivanje hrama, a izgradnja hrama počela je tek 1935. godine. Do 2004. godine većinski radovi završeni, ali se još uvek čeka na prvi red fresaka i aktivno se dorađuju spoljni i unutrašnji ukrasi i freske. Hram je izgrađen u srpsko-vizantijskom stilu i sadrži 4 zvonika. Ispod hrama se nalazi kripta u kojoj će se sahranjivati patrijarsi.
Značaj Hrama Svetog Save
Hram Svetog Save svojom impozantnom veličinom predstavlja jedan od najvećih hramova na svetu. Zauzima površinu od skro 5.000 kvadrata i doseže skoro 80 metara visine. Njegova kupola je prečnika 39,5 metara. Posebno impresivan je i mozaik unutar hrama, koji se prostire na 15,000 kvadrata. Hram Svetog Save može da primi čak 10,000 vernika.
Šta obavezno videti u Hramu Svetog Save
Hram Svetog Save predstavlja pravo čudo srpske arhitekture i likovne umetnosti. Unutar hrama možete pronaći mnoštvo dragocenih freski i ikona, kao i kriptu. Izdvojili smo šta sve možete videti unutar hrama:
- Unutrašnji mozaik: Fokus ovog mozaika jeste Vaznesenje Isusovo, na kom je prikazan izdignue ruke i okružen anđelima.
- Kriptu hrama: Reč je o zasebnom podzemnom hramu, koji nosi ime Hram svetovelikomučenika kneza Lazara. U ovom prostoru se, pored bogosluženja, održavaju brojni izložbe, tribine, predavanja i niz drugih kulturnih okupljanja. Na ovom mestu možete videti i grobno mesto patrijarha Irineja.
- Svetosavski plato: Ispred hrama Svetog Save nalazi se uređen plato sa fontanom. U okviru platoa nalazi se i uređen park sa klupama i dečijim igralištem, kao i spomenik Karađorđu i zgrada Narodne biblioteke.
Kako doći do Hrama Svetog Save?
S obzirom na to da se hram nalazi u samom srcu Beograda, na Vračaru, do njega vode gotovo sve gradske linije i izuzetno je dobro povezan sa svim delovima grada. U blizini hrama nalazi se Trg Slavija, Autokomanda i niz fakultetskih i zdravstvenih ustanova. Do hrama možete doći na sledeći način:
- Autobusom – 30, 31, 33, 39, 42, 47, 48, 59, 78, E9 do stajališta Karađorđev park
- Vozom – Bg Voz1, Bg Voz 2 do stajališta Karađorđev park
- Tramvajem – 9, 10, 14 do stajališta Karađorđev park
Vreme za posete
- Svakim danom od 07:00 do 20:00 časova
- Jutarnja liturgija počinje u 07:30 časova ili 09:00 časova
- Večernja liturgija rezervisana je za 17:00 časova i 18:00 časova.
Dodatne informacije
Tokom posete budite prikladno obučeni. Nije dozvoljen ulaz u majicama na bretele, bermudama ili papučama.
Javni poziv za finansiranje seoskog turizma
Ko ima pravo na dodelu sredstava podsticaja?
Ministarstvo turizma i omladine raspisuje Javni poziv za dodelu sredstava podsticaja za razvoj i unapređenje ruralnog turizma i ugostiteljstva, navodi se danas u zvaničnom saopštenju tog Ministarstva. Ko ima pravo na dodelu sredstava podsticaja?
Kako se navodi u saopštenju, pravo na dodelu mogu da ostvare sledeće kategorije:
⦁ privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik, koji obavlja ugostiteljsku delatnost u ugostiteljskim objektima za smeštaj, koji se nalaze na ruralnom području, vrste salaš, etno kuća ili seosko turističko domaćinstvo i koji objekti su u toj vrsti, na dan stupanja na snagu ove uredbe, evidentirani u sistemu e-Turista;
2) fizičko lice, koje obavlja ugostiteljsku delatnost u objektu seoskog turističkog domaćinstva i koji objekat je u toj vrsti, na dan stupanja na snagu ove uredbe, evidentiran u sistemu e-Turista.
U vrsti salaš i etno kuća ugostiteljsku delatnost može da obavlja privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik.
U vrsti seosko turističko domaćinstvo ugostiteljsku delatnost može da obavlja fizičko lice ili privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik.
Fizičko lice, koje je nosilac rešenja o kategorizaciji seoskog turističkog domaćinstva, može biti vlasnik, odnosno suvlasnik ili član porodičnog domaćinstva koji sa vlasnikom, odnosno suvlasnikom stanuje na istoj adresi, a u skladu sa Zakonom o ugostiteljstvu („Službeni glasnik RS”, broj 17/19).
Fizičko lice, privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik, kao ugostitelji koji ispunjavaju uslove propisane Uredbom, mogu biti korisnici sredstava podsticaja (u daljem tekstu: Korisnik).
Korisnik ostvaruje pravo na dodelu sredstava podsticaja za projekat kojim se u ugostiteljskom objektu, sa pratećim objektima ili sadržajima, unapređuje ugostiteljska ponuda (u daljem tekstu: Projekat) i to:
⦁ izgradnja novih u sastavu postojećeg ugostiteljskog objekta, kao i dogradnja postojećih ugostiteljskih objekata, kao i pratećih objekata;
⦁ rekonstrukcija, sanacija, adaptacija ili drugi radovi, kao i investiciono tekuće održavanje ugostiteljskog objekta i pratećih objekata i sadržaja;
⦁ parterno uređenje dvorišta i uređenje i nabavka dvorišnog mobilijara;
⦁ opremanje ugostiteljskog objekta i pratećih sadržaja radi unapređenja ugostiteljske ponude u delu ispunjenja višeg nivoa propisanih standarda za kategorizaciju;
⦁ opremanje ugostiteljskog objekta sa ciljem proširenja smeštajnih kapaciteta;
⦁ uređenje prostora i nabavka potrebne opreme u okviru seoskog turističkog domaćinstva za pružanje ugostiteljske usluge smeštaja na otvorenom u privremeno postavljenoj opremi za kampovanje.
Koji su uslovi za ostvarivanje prava?
Privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik ostvaruje pravo na dodelu sredstva podsticaja ako:
⦁ u odgovarajućem registru ima registrovanu ugostiteljsku delatnost;
⦁ je katastarska parcela i ugostiteljski objekat na koji se Projekat odnosi u njegovom vlasništvu, suvlasništvu ili je u zakupu sa periodom isteka ne kraćim od tri godine, računajući od dana završetka Projekta. Navedeni ugovor o zakupu mora biti upisan u katastar nepokretnosti, bez upisane zabeležbe kojom bi zakupcu bilo ograničeno određeno pravo po osnovu Uredbe;
⦁ na katastarskoj parceli i objektu na koji se Projekat odnosi, nisu upisani tereti (upis ili zabeležba zakupa ili drugih stvarnih i obligacionih prava);
⦁ je izmirio obaveze po osnovu javnih prihoda.
U slučaju da je Korisnik suvlasnik ili zakupac objekta seoskog turističkog domaćinstva, salaša ili etno kuće prilaže saglasnost svih suvlasnika, odnosno zakupodavca, overenu kod javnog beležnika, kojom se daje pravo Korisniku da može da aplicira za dodelu sredstva podsticaja po osnovu Uredbe.
Fizičko lice, nosilac rešenja o kategorizaciji, ostvaruje pravo na dodelu sredstava podsticaja ako:
⦁ je katastarska parcela i objekat na koji se Projekat odnosi u njegovom vlasništvu, odnosno suvlasništvu ili je kao član porodičnog domaćinstva vlasnika, odnosno suvlasnika, nosilac rešenja o kategorizaciji;
⦁ na katastarskoj parceli i objektu na koji se Projekat odnosi nisu upisani tereti (upis ili zabeležba zakupa ili drugih stvarnih i obligacionih prava);
⦁ je izmirio obaveze po osnovu javnih prihoda. U slučaju da je Korisnik, nosilac rešenja o kategorizaciji suvlasnik, odnosno član porodičnog domaćinstva, prilaže saglasnost vlasnika odnosno svih suvlasnika, overenu kod javnog beležnika, kojom se daje pravo Korisniku da može da aplicira za dodelu sredstva podsticaja, po osnovu Uredbe.
Postupak za ostvarivanje prava na dodelu sredstava podsticaja pokreće se podnošenjem Zahteva, sve što je potrebno za podnošenje možete pogledati u Javnom pozivu pod segmentom „Način ostvarivanja prava“.
U Javnom pozivu se navodi da korisnik po osnovu Uredbe može da ostvari pravo na dodelu sredstava podsticaja samo za jedan Projekat, ako za iste radove, odnosno opremu iz Projekta nije po drugom osnovu koristio sredstva podsticaja (subvencije, donacije i dr.), niti je u toku drugi postupak dodele sredstava. Zahtev i priložena dokumentacija ostaju u arhivi Ministarstva i ne vraćaju se podnosiocu.
Rok za podnošenje Zahteva i prateće dokumentacije je 15. april 2024. godine.
Koliko novca možete da dobijete?
Podnosilac Zahteva može da ostvari pravo na dodelu sredstava podsticaja u iznosu do 90% od ukupne vrednosti Projekta, navodi se u pozivu, a maksimalna visina sredstava podsticaja po Projektu je 2.900.000,00 dinara.
Korisnik sredstava podsticaja ima obavezu da obezbedi sufinansiranje odobrenog Projekta koje ne može biti manje od 10% od ukupne vrednosti Projekta, dodaje se.
Krajnji rok za realizaciju Projekta je 12 meseci, računajući od dana uplate sredstava podsticaja.
„Korisnik je dužan da ugostiteljsku delatnost u ugostiteljskom objektu obavlja u periodu od najmanje 3 godine, računajući od dana realizacije Projekta. Korisnik je dužan da dobijena sredstva koristi namenski isključivo za realizaciju Projekta u celosti, da realizuje Projekat u roku od 12 meseci od dana uplate sredstava podsticaja i da opravda utrošena sredstva“, zaključuje se u Pozivu.
Kladovo Dunav i Đerdap
Kladovo je grad koji je sav u znaku Dunava i svega što ova reka nosi u sebi. Ovaj deo Istočne Srbije jedan je od istorijski i geografski najzanimljivijih regija Srbije i prostor koji poseduje niz osobenosti koje je izdvajaju. Zahvaljujući tome, Kladovo i njegova okolina su izuzetno turistički primamljivi i posećeni tokom cele godine. Pronađite najbolje apartmane, ture brodićem, najpoznatije restorane u ovom delu Srbije. Istražite grad pre putovanja i organizujte odmor na najbolji način. Kladovo je divan, miran, čist i uredjen grad. U okolini postoji odličan smeštaj u domaćoj radinosti i seoskom turizmu.
Kladovo je grad u Srbiji, koji se nalazi na samom istoku zemlje, na obali Dunava. Evo nekoliko turističkih informacija o Kladovu:
Dunav i Đerdapska klisura – predstavljaju najznačajniji resurs opštine Kladovo. Đerdapska klisura se završava na teritoriji ove opštine (deo Velikog Kazana, klisura Mali kazan, Oršavska kotlina i Sipska klisura). Posle sela Sip, Dunav ulazi u jedan miran tok kroz deo Vlaško-pontijskog basena, gde su podignute dve velike hidrelektrane.
- Trajanova tabla: Ova istorijska lokacija predstavlja ostatke rimskog grada i fortecije koja je izgrađena u vreme vladavine rimskog cara Trajana. Ovaj arheološki kompleks predstavlja značajnu turističku atrakciju.
- Dunavski kej: Kladovo ima prelep kej duž obale Dunava, gde posetioci mogu uživati u šetnji, voznji bicikla ili relaksiranju u restoranima i kafićima koji su raspoređeni duž rečne obale.
- Tabla Lasac: Ova mistična stena, posvećena rimskom caru Trajanu, predstavlja jedinstvenu prirodnu atrakciju. Njena površina je ispisana rimskim grafitima i predstavlja važan delu istorije regiona.
- Vodopad Veliki buk: Na samom ulazu u Kladovo nalazi se ova prirodna lepota – vodopad Veliki buk. On predstavlja izuzetan primer neobične prirode i omiljeno je mesto za posetu i fotografisanje.
- Kulturni događaji: Uz bogatu istoriju, u Kladovu se često održavaju kulturni događaji, festivali i manifestacije koje obogaćuju turističku ponudu grada.
- Diana – predstavlja rimsko i ranovizantijsko utvrđenje (naselje, nekropola, put) iz perioda 102-103. g.n.e., na dominantnom uzvišenju kraj same obale Dunava, čineći jedno od najvećih rimsko-vizantijskih utvrđenja. Podizanje Diane se vezuje za završnu fazu izgradnje strateško-fortifikacionog poteza od Beograda do Kostola, koji je okončao car Trajan oko 110. godine.
- Fetislam – Kladovska tvrđava (srednjovekovna-otomanska tvrđava), obnovljena je od strane Turaka, čiji ostaci i danas postoje. Danas se unutar zidina Fetislama nalaze dva stadiona, jedan teren za mali fudbal, igrališta za košarku i rukomet, teren za streljaštvo, dva objekta svlačionica i uređena staza do o vih objekata. U okviru malog grada postoje ostaci nekadašnje pozornice, koja je sada potpuno zapuštena. Tvrđava se minimalno koristi i posećuje, uglavnom u rekreativne svrhe.
Smeštaj u Kladovu
Hotel Dunav: Ovo je jedan od najpopularnijih hotela u gradu, smešten na obali Dunava. Pruža komforan smeštaj, moderne udobnosti i prekrasan pogled na reku.
Apartmani Kladovo: Postoji veliki broj privatnih apartmana dostupnih za iznajmljivanje u gradu. Ove opcije obično pružaju veću privatnost i fleksibilnost za putnike.
Gostinska kuća „Trajan“: Ovaj tip smeštaja obično pruža topliju i domaću atmosferu, sa domaćinima koji mogu da pruže lokalne savete i informacije.
Privatni smeštaj „Na lepom plavom dunavu“ : Uz ove opcije, takođe možete pronaći različite kuće za iznajmljivanje ili sobe u privatnim kućama, što može biti pogodno za putnike koji traže autentičnije iskustvo.
Prilikom rezervacije smeštaja, važno je proveriti recenzije i ocene prethodnih gostiju, kao i lokaciju u odnosu na glavne turističke atrakcije u gradu.
Belocrkvanska Jezera
Poput rasutih bisera, Belocrkvanska jezera svojom lepotom mame posetioce. Svako od jezera poseduje neku svoju specifičnu čar; neko dolazi zbog skrivenih i mirnih plaža, neko radi provoda i dobre zabave , pecaroši zbog riba od “ dva metra“ surferi i jedriličari radi vetra za kojim večito čeznu…. a deca ko deca, mole da ih mame i tate ostave samo još “ 5 minuta“ u vodi.
Zbog 7 jezera, Belu Crkvu zovu grad jezera. Godine 1904. počelo je iskopavanje i eksplotacije šljunka na području Bele Crkve. Vađenjem šljunka za industrijsku potrebu nastala su veštačka jezera, sada predstavljaju jednu od glavnih atrakcija opštine. Posmatrana u celini, Belocrkvanska jezera odlikuju se stabilnim obalskim linijama i neznatnim kolebanjem nivoa vodenog ogledala. Svojim morfometrijskim i termičkim osobinama pogoduju razvoju rekreativnog, izletničkog, manifestacionog i sportskog turizma, a zbog bogastva ribljeg fonda i ornitofaune imaju veliki potencijal za razvoj ribolovnog i “bird watching” (posmatranje ptica) turizma. Zbog visokog stepena heterogenosti njegovih komponenti prisutan je veliki broj vrsta, od onih čije su staništa akvatorije, livadske i šumske fitogeocenoze do onih koje su deo urbanih ekosistema. Sve to kod posetilaca stvara osećaj posebnosti, raznolikosti i atraktivnosti pejzaža. Belocrkvanska jezera, zbog njihovih karakteristika, često nazivaju Bisernom ogrlicom Banata. Jezera se naslanjaju na urbano područje Bele Crkve i svojim potencijalom na komplementaran način upotpunjuju turističku ponudu SRP Deliblatska peščara. Najpopularnija od ovih jezera su Gradsko jezero, Vračevgajsko, Šaransko i Šljunkara. Ostala jezera nisu urbanizovana i predstavljaju raj za ronioce i strastvene pecaroše, koji su u najvećem broju i posetioci ovih jezera.
GRADSKO JEZERO
Gradsko jezero se prostire duž leve strane puta za Kovin, uz zapadni obod Bele Crkve. Na severnoj strani je izgrađena betonska obala sa blagim prelazom ka većoj dubini iznad koje se nalazi restoran „Jezero”. U produžetku od oko 300 metara nalaze se bungalovi sa 66 ležajeva. Prosečna dubina jezera je 3 metra, a u toku maksimalnog vodostaja ne prelazi 6,5 metara. Na jugoistočnom delu jezera nalazi se šljunkovita plaža dužine oko 80 metara koji posetioci rado koriste zbog blizine plivačkog, ronilačkog, vaterpolo kluba i skakaonice. Neposredno iza istočne obale nalazi se auto-kamp sa 250 jedinica, kao i apartmansko naselje (vile i apartmani registrovani od dve do četiri zvezdice). U proteklih deset godina je najviše uloženo na unapređenju turističkih sadržaja na obali tog jezera. Urađena je kompletna infrastruktura, tako da postoje dva toaleta od kojih je jedan u okviru auto kampa, tuševi sa toplom vodom, pešačka i trim staza oko celog jezera sa noćnim osvetljenjem, pa je pogodno za noćne šetnje, a u letnjem periodu i za noćno kupanje, restorani, kafići sa ponudom deserta( sladoled, palačinke, krofnice…), brza hrana, prodaja suvenira, na jednom delu plaže je omogućeno iznajmljivanje suncobrana i ležaljki, iznajmljivanje pedalina, postoji i škola plivanja kao i ronjenja. Postoje i takmičenja na vodi ( vaterpolo utakmice, jedriličarska regata, Vidovdanski maraton u preplivavanju). Za ljubitelje ribolova postoji mogućnost pecanja na jezeru, a za bezbednost tokom celog dana u toku letnjeg perioda brine spasilačka služba. Za mlade postoji noćni provod u kafićima i na splavu uz poznate pevače i Di-džejeve. Na samoj obali postoji smeštaj u vidu bungalova i apartmansko naselje kao i registrovani auto kamp. U blizini jezera nalaze se teniski tereni i košarkaški teren i park sa dečijim igralištem. Za bezbednost kupača u toku letnje sezone brine spasilačka služba, koja pruža prvu pomoć kada god je ona potrebna.
VRAČEVGAJSKO JEZERO
Vračevgajsko jezero nalazi se na udaljenosti od 200 metara od Gradskog jezera, uz desnu stranu regionalnog puta Bela Crkva – Kovin. Prosečna dubina je oko 2 metra, a najveća je u južnom delu i iznosi oko 3,5 metra.
Na jugozapadnoj obali jezera nalaze se dva auto kampa prve kategorije, sa preko 50 kamp jedinica, restoranom, bungalovima, sanitarnim čvorom i tuševima sa toplom i hladnom vodom. Plaža je šljunkovita, a ljuljaške, klackalice i tobogani predstavljaju pravo uživanje za najmlađe goste. Moguće je iznajmiti i čamce i pedaline za vožnju po jezeru.
Jedinstvena osobenost Vračevgajskog jezera je ostrvo, predivno uređeno sa prirodnim hladom velikog drveća i uređenim prilazima sa vode i kopna. Uz kafe-bar, na ostrvu je moguće uživati u sunčanju na ležaljkama ili zelenim površinama. Celo ostrvo je oivičeno plažom sa suncobranima i ležaljkama.
U neposrednoj blizini nalazi se još jedna uređena plaža sa kompletnom infrastrukturom i zabavnim sadržajem: kafe-bar, toalet, tuševi, ležaljke, suncobrani, teren za odbojku na pesku, tobogan na vodi, Adrenalin park, a za bezbednost kupača brine spasilačka služba. Na preostalom delu obale Vračevgajskog jezera, mogu uživati ljubitelji prirode i pecaroši.
Banjski i klimatski turizam
Banje u Srbiji – veliki potencijal Srbije i srpskog turizma Srbija obiluje izvorima mineralne vode, kako hladne tako i tople. Lekoviti gas i lekovito blato upotpunjuju banjsko bogatstvo Srbije. Preko 1000 izvorišta i na njima preko 50 banja, učinili su banjski turizam u Srbiji, najrazvijenijom turističkom granom. Srbija je bogata banjskim i klimatskim centrima koji prevashodno služe za prevenciju raznih bolesti, rekreaciju, bavljenje sportskim aktivnostima, pešačenje i odmor u prirodi. U samim banjama i u okolini mogu se naći razni verski objekti (crkve, manastiri, tvrđave) i kulturno-umetnički i istorijski objekti od državnog i svetskog značaja. U Srbiji postoji preko 50 banjskih i klimatskih centara, od kojih susamo neki:
Bukovička Banja, Lukovska Banja, Vrnjačka banja, Bogutovačka Banja, Soko Banja, Brestovačka Banja, Niška Banja, Banja Badanja, Ovčar Banja, Palić, Prolom Banja, Bujanovačka Banja, Vrdnik, Banja Kanjiža, Ivanjica, Vranjska Banja, Banja Vrujci, Zvonačka Banja, Gamzigradska Banja, Banja Koviljača, Gornja Trepča, Pribojska Banja, Sijarinska Banja, Kuršumlijska Banja.
Banje u Srbiji za lečenje respiratornih organa (plućne bolesti) Ono što vazdušne banje razlikuje od ostalih banja je dodatak još jednog lekovitog faktora, na one standardne ( termomineralne vode, lekovito blato i gas), a to je vazduh izrazito blagotvoran za respiratorne puteve.
Srbija je poznata po svojim prirodnim lepotama a banje predstavljaju jedno od najpopularnijih turističkih odredišta. Termalni i mineralni izvori privlače turiste iz cele Srbije i regiona.
Banje u Srbiji – Vrnjačka Banja
Vrnjačka Banja je među najpopularnijim turističkim destinacijama u Srbiji, poznata po lekovitim vodama, prirodnom okruženju i izvanrednom smeštaju. Nalazi se u centralnom delu Srbiji i okružena je planinama Kopaonik i Goč, na samo dva i po sata vremena vožnje od Beograda.
Jedinstvena kombinacija prirodnih lepota i blagotvornih svojstava lekovitih voda čini Vrnjačku Banju savršenim mestom za opuštanje i oporavak. Lekovite vode su pogodne za tretiranje različitih vrsta zdravstvenih problema poput dermatoloških, respiratornih, problema sa krvnim sudovima i nervnim sistemom.
Pored lekovitih voda ova banja je poznata po mnogim drugim turističkim aktivnostima i festivalima prilagođenim mlađoj populaciji. Skoro svi smeštajni kapaciteti su moderni, udobni i opremljeni svim potrebnim sadržajima što garantuje dobar provod i prijatan boravak u ovoj banji.
Sokobanja
Sokobanja je jedna od nastarijih banja u Srbiji i jedno je od najposećenijih turističkih destinacija u istočnoj Srbiji zajedno sa obližnjom planinom Rtanj koja je zbog svojih mističnih svojstva popularna među avanturistima i planinarima. Tu si i nezaobilazne destinacije poput Sokograda i Zavičajnog muzeja.
Tursko kupatilo Amam je najpoznatiji centar za lečenje u banji. Temperatura vode u izvorima se kreće između 43 i 53 stepeni i odlična je za regulisanje posttraumatskih stanja i povreda. Amam je centralna tačka u Sokobanji tako da sigurno nećete moći da ga zaobićete. Sokobanja je odlično pokrivena sa smeštajom kako apartmanima tako i hotelima. Od Beograda do Sokobanje se stiže za oko 2 sata i u putu vam obavezno savetujemo da svratite do obližnjeg vodopada Ripaljke i manastira Svete Trojice.
Banja Vrujici
Banja se nalazi u blizini grada Valjeva i predstavlja idealno mesto za opuštanje i regeneraciju. U blizini se nalazi i planina Divčibare pa turisti često posećuju oba mesta tokom svog odmora. Poznata je po svojim izvorima termalne vode, koji imaju temperaturu od 26-27 stepeni. Voda je bogata mineralima, uključujući kalcijum, magnezijum i sumpor tako da se smatra da ima blagotvorne efekte na kožu, mišiće i zglobove.
Banja Vrujici se nalazi u predivnom planinskom okruženju što je čini idealno za planinarenje i pešačenje. Tokom leta najveće gužve su svakako na bazenima i wellness objektima. Nije neobično da gosti dolaze na dan iz Beograda kako bi uživali u novouređenim bazenima. Bazeni imaju dosta aktivnosti prilagođene za decu te su porodice dominanti posetioci. Posebna atrakcija na bazenima je mazanje lekovitim blatom koje se donosi iz korite reke Toplice i dogreva na temperaturi od 60 stepeni.
Prolom Banja
Prolom Banja je najpoznatija banja u jugoistočnoj Srbiji. Za razliku od Sokobanje, Prolom Banja se smatra jednom od najmlađih u Srbiji. Sigurno ste svi čuli za Prolom vodu koja je najznačajniji i najpoznatiji simbol. Voda se koristi za lečenje raznih bolesti bubrega, infekcija, reuma i srčanih obolenja. Centar za rehabilitiaciju se nalazi u okviru najposećenijeg mesta u banji a to su prostrani i lepo uređeni centralni bazeni.
Za ljubitelje prirode Prolom Banja u svojoj okolini nudi možda i najbolji izbor od svih banja u Srbiji. Kompleks Đavolje Varoši koji je poznat ne samo u regionu nego i u Evropi je svakako nezaobilazna destinacija na ovom putovanju. Za ljubitelje vodopada tu je 25 metara visoki vodopad Veliki Buk koji oduševljava sve turiste. Za planinare u blizini se nalazi planina Radan koja nudi predivne poglede na okolinu.
Banje u Srbiji – Banja Koviljača
Banja Koviljača se nalazi na obali reke Drine i pravo je mesto koje će vas preboroditi vaš duh i telo jer je akcenat u ovoj banji na mirnom odmoru. Kažu da ko god je jednom došao u Banju Koviljaču da joj se nakon toga vraćao. Nije ni čudo što je zovu Kraljevska banja. Banja je poznata po svojim lekovitim mineralnim izvorima koji su bogati magnezijom, kalcijumom, natrijumom i drugim mineralima. Voda sa izvora koja je preporučena za piće dovodi se u vezu sa lečenjem bolesti probavnog trakta, rematske bolesti i bolesti kože.
Park prirode „Koviljača“ koji se nalazi u sklopu banje jedan je od najvećih uređenih parkova u Srbiji. Park se prostire na površini većoj od 40 hektara i sadrži različite vrste drveća i cveća, tačnije oko 70 vrsta. U samom srcu parka se nalazi i veličanstvena fontana. Nemojte da zaobićete Kur-salon nekadašnje mesto za sastajanje kraljeva a danas restoran sa vrhunskom uslugom i ponudom najukusnih slanih i slatkih specijaliteta.
Mataruška Banja
Mataruška Banja dugi niz godina leči različite vrste telesnih povreda. Lekovite vode iz ova banje su poznate velikoj količini sumpora kao i fosfora i kalijuma. U ovoj banji najčešći posetioci su ljudi koji se leče od traumatskih ozleda i povreda nastalih u saobraćajnim nesrećama. Za rekuperaciju se koriste najčešće zahvati poput hidroterapije, fizikalne terapije i terapiju irigacije. Banja se nalazi u blizini grada Kraljeva i lako je dostupna iz svih krajeva Srbije. Zbog svog položaja ostvaruje i veliki broj noćenja, prosečno više od 100,000 godišnje.
Sa turističke strane sigurno će te se oduševiti „kamenom šumom“, prirodnim fenomenom koji se prostire na 15 hektara. U pitanju su naslage i ostaci kalcifikovanog drveta iz paleolita a neke naslage su stare i preko milion godina. U blizini se nalazi i veliki broj manastira koji turisti rado posećuju poput Žiče, koja je samo na 2 kilometara udaljena, Studenice i Ljubostinje. Može se reći da je Mataruška i vazdušna banja imajući u vidu da se oko nje nalaze planine Stolovi, Čemerno i Troglav.
Banje u Srbiji – Bukovička Banja
Bukovička banja je najbliža Beogradu i nalazi se na samo sat vremena vožnje u gradu Aranđelovcu. Najpoznatiji mineralni izvor vode „Knjaz Miloš“ u Srbiji se upravo ovde nalazi još od 1907. godine. Voda iz Bukovičke banje se koristi preventivno, te se najbolje pokazala za redovnu i dugotrajnu upotrebu.
Porodice koje vole ekskluzivnije i bolje opremljene hotele će ovde uživati. Hotel Izvor ima ogroman akva park nudi zabavu za sve posetioce a najviše za najmlađe. Spa i wellness kao i igraonice su tu da popune vreme odraslima. Kako se hotel nalazi u samom centru gradu tokom večeri možete da uživate u gradskoj šetnji ali svakako naša preporuka je sam park Bukovičke banje za koji mnogi kažu da je najlepši u Srbiji. U ovom parku čekaju vas žardinjere i šarenilo cveća, nekoliko vrsta drveća klasfikovanog kao retko, česme i izvori lekovite vode, ali i specifična umetnička zbirka.
Uživajte u istraživanju i srećan Vam put.
Uskoro dodatni vaučeri za odmor!
Prvih 100.000 vaučera je podeljeno za samo dva sata. Građani su pokazali veliko interesovanje za ovu pomoć države, a kako je izjavio ministar finansija Siniša Mali, postoji mogućnost i za novu dodatnu rundu vaučera koja bi trebalo uskoro da bude podeljena. Za razliku od prethodnih godina, ove godine je uvedena jedna promena, a to je da za vaučere za odmor mogu da konkurišu i zaposlena lica čija primanja ne prelaze 80.000 dinara, dok je ranije ta gradnica iznosila 70.000 dinara. Obrazac za prijavu, kao i izjava za starije od 65 godina, mogu se preuzeti sa sajta Ministarstva turizma i omladine www.mto.gov.rs ili sajta Pošte Srbije www.posta.rs.
Ko svе ima pravo na vaučеrе?
- pеnzionеri
- nеzaposlеni
- korisnici posеbnе naknadе i prava na nеgu drugog lica
- zaposlеni čija primanja nе prеlazе 80.000 dinara
- ratni vojni invalidi
- nosioci poljoprivrеdnog gazdinstva. studеnti
Vaučеr sе možе koristiti:
- za uslugе smеštaja
- u ugostitеljskim objеktima izvan grada, opštinе, odnosno mеsta prеbivališta, kao i mеsta studiranja korisnika vaučеra
- u trajanju od najmanjе pеt noćеnja
Koja dokumеnta su obavеzna za dobijanjе vaučеra?
Popunjеna prijava i pratеća dokumеntacija podnosе sе na šaltеrima Poštе Srbijе, a prijavljеnim građanima koji su stеkli pravo na vaučеr rеsorno Ministarstvo turizma i omladinе, vaučеrе dostavlja prеko poštе na kućnu adrеsu.
- Uz prijavu, čiji sе obrazac možе naći na sajtu Poštе Srbijе, nеophodno jе priložiti ličnu kartu ili pasoš, potvrdu o rеzеrvaciji, kao i odgovarajuću potvrdu o sticanju prava, kao što su original pеnzijskog čеka ili rеšеnjе o ostvarеnom pravu na pеnziju koji sе daju na uvid.
- Zaposlеni sa primanjima koja nе prеlazе 80.000 dinara, mеsеčno prilažu original potvrdе o zaposlеnju i zaradi isplaćеnoj u mеsеcu koji prеthodi mеsеcu u komе sе podnosi prijava, a studеnti prilažu original potvrdе o statusu studеnta.
- Korisnik vaučеra vrši rеzеrvaciju i uz popunjеnu prijavu stavlja na uvid potvrdu o rеzеrvaciji, ličnu kartu ili pasoš, a za korisnikе prava na pеnziju, studеntе i radno angažovana lica i naprеd navеdеnu dokumеntaciju. Prijava ćе sе еvidеntirati sa tačnim datumom i vrеmеnom prеdajе.
- Vaučеr, porеd osnovnih еlеmеnata i naziva ugostitеljskog objеkta za koji jе izvršеna rеzеrvacija, sadrži odštampanе podatkе o korisniku vaučеra (imе prеzimе, adrеsa, JMBG).
- Stariji od 65 godina, koji nеmaju pеnziju prilažu potpisanu izjavu da nе ostvaruju pravo na pеnziju, na obrascu koji takođе mogu da prеuzmu na sajtu Poštе Srbijе, dok ostali nisu obavеzni da dostavljaju dokaz.
Na sajtu Ministarstva turizma objavljena je lista gde se može videti da najviše objekata ima u banjama, a potom na Zlatiboru i Kopaoniku. Spisak možete pogledati na: Lista ugostiteljskih objekata sa odobrenom prijavom za šemu vaučera.
Posetite Gružansko Jezero
Zašto posetiti Gružansko jezero
- Jer je Gružansko jezero šumadijsko more
Nastalo je pregrađivanjem jedne od najdužih i vodom najbogatijih reka Šumadije, Gruže, pa je po njoj i nazvano. Prostire se na 900 hektara i peto je najveće veštačko jezero u Srbiji. Obala, duga oko 40 kilometara, prilično je razuđena i uglavnom pristupačna. Bogato je ribom, naročito šaranom, štukom, somom, babuškom, deverikom, smuđem, a nade se još poneki primerak. Pecaroša je posvuda. Udicu zabacuju za svoju dušu, čavrljaju, spremaju klopu. Društvo im prave mnogobrojne ptice. Ima ih oko 90 vrsta, mada se podaci prilično razlikuju. Uživaju i ljubitelji veslanja, kajaka, pa i surfovanja kada se vetar odobori. Kako je prosečna dubina jezera oko šest metara, voda je prijatna za kupanje. Uz obalu obraslu livadama i šumarcima uređeno je nekoliko staza i putevaka za šetnju, voznju bicikla i trčanje. A može se jednostavno sesti na klupicu, uživati u pogledu, ćakulati sa prijateljima, ili osamiti i čitati.
Uređenih javnih plaža nema, koliko smo uspeli da vidimo. Pojedini vlasnici kuće na obali su sredili pristup vodi, ali samo za sebe. No, od pecaroša znamo da je nedavno otvoreno mesto gde se može brzoti. La Terrasse, izvorni šumadijski naziv, ali kako je gazda živeo u Francuskoj, prihvatimo i oprostimo. Osim imena, utkao je i malo francuskog šmeka u svoj rajski kutak na samoj obali ka selu Žunje kod Knića. Restorančić, kafić i bazen sa prelepim pogledom na jezero. Načinjen je tako da daje privid da se bazenska stapa sa jezerskom vodom. Kako je plaža podno terase uređena, kupanje je zabranjeno. Naokolo ima nekoliko pontona, a kod prvog komšije je nasutan šljunak i uređena široka plaža, pa se može bućnuti na sopstvenu odgovornost. Tu se veliko gradi smeštajni objekti. Čini se da se turizam ubrzano razvija na Šumadijskom moru. I treba, jer razlog je pregršt.
2.Jer je crkva u Borču kamena lepotica
Zvanični naziv je Hram Svetog arhanđela Gavrila. Crkveni posed je veliki i besprekorno sredjen. Cveće, drveće, klupe za odmor i česma za putnike namere da se okrepe i napune boce za šetnju kroz šumu. Stazicom se penjemo do kamene crkve. Udomila se u krilu Boračkog krša, sa tri strane zatvorena strmim liticama, a sa četvrtovekovnim lipama. U porti, mnoštvo grobova u obliku kamenih ploča. Građena je u vizantijsko-srpskom stilu sa svega dva malena uzana prozorčeta. Ulazimo kroz prelepa drvena vratanca. Unutrašnjost skriva velelepni drveni ikonostas sa drvenim krstom iznad. Ostaci fresaka koje se tek naziru potiču iz KSVI veka. Prvobitna crkva izgrađena je u vreme kralja Dragutina, krajem KSIII veka. Obnovio ju je car Dušan, a kasnije i mnogi drugi srpski vladari. Poslednji put su opustošili Turci, a postojanjem kneza Miloša obnovljena je 1818. godine. Pod zaštitu države stavljena je 1971. godine.
Između crkvenog poseda i seoskih kuća, udenulo se staro groblje u Borču. Nekoliko stotina nadgrobnih spomenika različitih oblika i veličine, mahom naherenih na različite strane, poneki prekriveni mahovinom. Većinom su uzani i izvedeni sa kapom na vrhu, pa se zovu i kapačari. Bogatih, raznovrsnih, živopisnih i prilično čudnovatih šara i spisa. Pojedinim podacima, najstariji potiču iz KSVI veka, a po drugim su podignuti u periodu od Prvog srpskog ustanka do Prvog svetskog rata. Biće da nisu dovoljno istraženi. Zajedničko im je da su izrađeni od kamena iz boračkog majdana i da su delo ovdašnjih kamenorezaca.
Čitav prizor pomalo podseća na staro Rajačko groblje kod Negotina. Kako po nesvakidašnjoj ornamentici i oblicima, tako i po sveukupnom utisku – obrazlo je travom i zapušteno. Crkva Svetog arhanđela Gavrila i groblje su kulturna dobra od velikog značaja.
- Jer Borački krš krije ostatke srednjevekovnog grada.
Redak je reljefni fenomen. Deo je ugašenog vulkana koji je nastao pre oko 20 miliona godina, u okviru Rudničkog masiva. Kakve je samo skulptura priroda izlazila od okamenjene lave. Danas budno stražari nad dolinom Gruže. Stene su izuzetno čvrste i postojane, neobične boje i delom svetluckaste te se borački kamen koristi kao ukras u građevinarstvu. Spomenikom prirode objavljen je 2019. godine. Do vrha se može samo pešaka, stazicom kroz šumu. Hodamo blago, upijamo prirodu, tražimo šumsko voće. Najviši vrh je na 515 metara nadmorske visine. - Na svega osam metara nižoj litici nalaze se ostaci srednjovekovnog grada Borča. Ime je, kako se veruje, izvedeno od glagola boriti se, jer su se za njega često vodile duge i strašne bitke. Kako se prvi put spominje 1389. u vezi sa ugarskim upadom u Srbiji, pretstavlja da je postojao mnogo ranije, još u doba Rimljana koji su postavili prvo utvrđivanje. Sledeći naziv je vezan za povelju despota Stefana iz 1405. i od tada se u izvorima zavoda kao „slavni grad Borač“, te ne čudi da ga je na karti sveta uneo čuvani mletački kartograf Fra Mauro. Padom srpske despotovine izgubio je strateški značaj a potom i zapusteo.
- Grad je bio potpuno prilagođen konfiguraciji terena. Imao je šest kula i bio je podeljen na gornji i donji grad, a služio je i kao sklonište stanovništvu tokom neprijateljskih naroda. Danas su vidljivi tek ostaci pojedinačnih objekata poput kule kružne osnove i pravougaone građevine koja je bila crkva. Spomenikom kulture od velikog značaja objavljen je 1983. godine.
- Poseta daruje puni ugođaj. Fizička aktivnost, bujna priroda i bogata istorija u samo jednom kraju.
- Jer je kuća Vranića udomila čuvenog srpskog obaveštajca.
Tako kazuje poznata serija Moj rođendan sa sela. Znak za imanje na kome je serija snimana ugledasmo na putu ka Boračkom kršu. Odlučismo da proverimo da li su scene sa malih ekrana stvarne. Posle nekoliko oštrih krivina po zemljanom putu stižemo do prostranog proplanka na brdašćetu. Iza ograde od kamena, biće onog boračkog, čeka nas trobojka srpska. Vijori se na jarbolu, visoko. Dobrodošlicu nam žele mace, kuce i rundavo štene koje kevće dok se ne pomazi i sa njim malo poigra. Tek sad nam je dozvoljen prolaz. Pogledom tražimo domaćina, pukovnika Milomira Vranića, kad na drvenoj starinskoj kući stoji obaveštenje da je kod učitelja. Kako su vrata otvorena, ulazimo. U jednoj prostoriji sve. Kao nekada. U središnjem delu veliki sto sa kariranim stolnjakom a oko malenog seoskog muzeja. Kamin, dva kreveta sa ispletenim prekrivačima, ćilimi, dela narodne radinosti, staro pokućstvo, crno-bele fotografije, zidni sat sa kukavicom, vreteno i preslica, stare novčanice, i naravno kutak sa ikonama. - Kulisa nema, sve je istinsko. Dvorište sa nekoliko objekata, stari bunar, poređana burad i saksije cveća, kobila i ždrebe, uvek druželjubivi magarci koji dolaze da se maze. Ovde je vreme stalo. Od novotarija pridodato je samo igralište za mališane, ali se gradi novi objekat, predstavljamo restoran. Nadamo se da će izgledom biti uklopljen u okruženje i da neće narušiti pravu seosku idilu.
- Jer se kod Vranića obeduje oficirski
Kada smo već na selu, greota je štogod ne prezalogajiti. Sigurno je domaće i sveže spravljeno. Sedamo u debeli hlad razgranatog, golemog oraha. I jelovnik je po seoskom običaju, nema mnogo biranja. Tek ono što je tog dana spremila vična kuvarica. Obično su u ponudi dva, tri jela. Danas je svadbarski kupus sa projarom. Možda malo teška hrana za vreo sunčani dan, ali se momcima naširoko smeši brk. Zaronili u kupus, ni reč da probore. Tek na pola ćase se oglasiše – govori sedam jezika, baš kao i srpski obaveštajac u seriji. Nežniji član ekipe ipak bira kućnu platu – sir, kajmak, kulen, pršut, suvi vrat, i slaninica, sitno tek prošarana mašću. Očekivani ukusi, šumadijski, slasni. Društvo nam sve vreme prave kuće i mače koje se umiljato motaju oko nogu i strpljivo vrebaju koji zalogajčić. Počastimo ih obilato. - Ukus domaće hrane ispunjava pogled koji sa jedne strane puta na litici masivnog Boračkog krša, a sa druge na Gružu i Gružansko jezero. Eh, znao je snažljivi pukovnik Vranić svašta, pa i gde sebi da nađe mir.
- Jer se u krčmi “Ko to tamo peva” odmara otvorenih očiju.
Još u odlasku, kraj puta ka Kniću, spazmo krčmu nazvanu po kultnom filmu Ko to tamo peva. U dvorištu parkiran autobus Krstića i sina. Nameračismo da u povratku svratimo na kaficu. I bi tako. No, mi tamo, a autobusa nema. U neverici se vrzmamo oko tragova točkova u zemlji. Prilazi nam razgovori i srdačni domaćin i otkriva da je busić otišao da provoza grupu po okolini. „Da, u voznom je stanju“, odgovara na naše zapostavljene poglede, i šeretski dodaje: „Ali, prima samo one sa venčanim listom“. Naravno, ovde je sve u duhu čuvene avanture sa firmom Krstić. Iskreno priznaje da autobus nije primerak iz filma, ali je skoro jedan vremešan, iz 1953. U to stiže i „nestali“ autobus. Izlazi razdragani svet. Zavirujemo unutra. Sve izvorno, netaknuto, nepopravljeno. Ali i dalje tera po putu. Neunistiv je. Baš kao i veliki Bata Stojković u filmu. - Likovi iz kultnog stvaranja su posvuda u prostoj bašti u cveću sa drvenim stolovima i klupama. Atmosfera opuštena i domaćinska. Unutrašnjost krčme eklektična. Ponešto od svega – narodne radinosti, starog pokućstva, instrumenata i slika, preko stranih postera i ploča, do džuboksa. Svašta za videti i pročitati. Neobično mestošce za potpuno opuštanje i osveženje.
Upoznajte Drinu – biser prirode
Ukras Zapadne Srbije: Upoznajte Drinu – biser prirode i kulture
Vijugajući poput srebrne vrpce kroz živopisne planinske predele zapadne Srbije, reka Drina je jedan od najmagičnijih dragulja Srbije. Ova prirodna lepota nije samo vodotok koji protiče krajolikom, već i simbol bogatog kulturnog nasleđa, gostoprimstva lokalnog stanovništva i nezaboravnih avantura koje nudi svojim posetiocima.
Rafting centar Drina-Tara se ponosi kapacitetom od čak 400 ležajeva u dvokrevetnim, trokrevetnim, četvorokrevetnim i šestokrevetnim bungalovima! Od toga je više od 70 Lux bungalova sa kupatilima i smještajnim kapacitetom od preko 200 ležajeva! Čiste i mirišljave tkanine na udobnim krevetima od punog drveta samo će upotpuniti vaš bezvremeni doživljaj ovih jedinstvenih predjela! Neposredan dodir divljine i prirode, porodična dobrodošlica, ukus vruće pogače, domaćeg sira i pršuta, miris masivnog drveta u udobnim sobama izgrađenim za Vaš odmor i zadovoljstvo, su ono po čemu ćete nas pamtiti!
Istorija i kultura:
Reka Drina ima dubok pečat u srpskoj istoriji i kulturi. Njegove obale su dom mnogih legendi i priča koje sežu u prošlost. Drina je bila svedok mnogih istorijskih događaja, a njene obale kriju brojne arheološke i kulturne spomenike, kao i tradicionalna sela koja čuvaju autentičnu atmosferu prošlosti. Gradovi poput Višegrada i Bajine Bašte imaju bogatu kulturnu ponudu, uključujući muzeje, crkve i spomenike koji svjedoče o bogatoj prošlosti ovog kraja.
Prirodne lepote:
Drina protiče kroz neke od najimpresivnijih prirodnih predela Balkana, nudeći posetiocima nezaboravne prizore i doživljaje. Okružena visokim planinama, šumama i netaknutom prirodom, ova reka oduzima dah svojom lepotom i mirom. Često nazivana „Amazonom Evrope“, Drina nudi idealne mogućnosti za aktivnosti na otvorenom kao što su rafting, ribolov, planinarenje i biciklizam, omogućavajući posetiocima da istraže njene magične pejzaže iz prvog reda.
Aktivnosti i atrakcije:
Za posetioce željne avanture i istraživanja, Drina nudi mnogo toga da se vidi i doživi. Splavarenje Drinom jedno je od najpopularnijih doživljaja, sa koga se pruža nezaboravan pogled na planinske vrhove, kanjone i magične pejzaže duž reke. Posetioci mogu da istraže i spektakularne vodopade kao što su Veliki buk i Mali buk, koji svojom lepotom i snagom oduzimaju dah.
Za ljubitelje prirode, Nacionalni park Tara nudi razne pešačke staze, obilje divljih i biljnih vrsta, kao i spektakularne vidikovce sa kojih se pruža neverovatan pogled na okolne planine i reku. Takođe, posetioci mogu da istraže sela duž obale Drine, upoznaju lokalnu kulturu, gastronomiju i tradiciju i iskuse gostoprimstvo lokalnog stanovništva.
Gastronomska ponuda:
Drina je poznata i po bogatoj gastronomskoj ponudi koja oduševljava sva čula. Posetioci mogu da uživaju u tradicionalnim srpskim jelima kao što su ćevapi, ćevapi, punjene paprike, kao i specijaliteti od sveže ulovljene ribe sa Drine. Restorani i taverne uz obalu reke nude autentična jela pripremljena po tradicionalnim receptima, koristeći samo najkvalitetnije domaće sastojke.
Smeštaj i odmor:
Za ugodan boravak, posetioci mogu da biraju između različitih smeštajnih kapaciteta koji nude udobnost i gostoprimstvo. Hoteli, pansioni, seoska domaćinstva i apartmani pružaju razne mogućnosti smeštaja za sve ukuse i budžete, omogućavajući posetiocima da se opuste i uživaju u čarima Drine i okoline.
Zaključak:
Drina nije samo reka, već i živa priča koja teče srcem Balkana, oplemenjujući duše svojom lepotom, kulturom i prirodom. Putovanje niz ovu magičnu reku ne samo da pruža nezaboravna iskustva, već i otvara vrata otkrivanju skrivenih dragulja zapadne Srbije. Svojom raskošnom prirodom, bogatim kulturnim nasleđem i gostoprimstvom lokalnog stanovništva, Drina ostaje nezaobilazna destinacija za sve one koji žele da otkriju čari Balkana.