Srbija od Srca

Smeštaj Zlatibor, čarobna planina

Turizam

Zlatibor se nalazi u samom „središtu“ Srbije. Rastojanje od ove planine do Beograda je 230 km, do Novog Sada 300 km – baš koliko i do Jadranskog mora. Preko Zlatibora vodi magistrala od Beograda ka primorju, direktne autobuske linije su uspostavljene sa  Novim Sadom, Beogradom, Nišom, Jagodinom i drugim gradovima. Preko Zlatibora, a delom i kroz njegov masiv, prolazi železnička pruga Beograd–Bar.

Pravi turizam se razvio tek kada je na Zlatibor došla jedna krunisana glava, kralj Srbije Aleksandar Obrenović, 1893. godine.

U početku je najinteresantnija bila Kraljeva Voda, mesto na kom je Njegovo Kraljevsko Veličanstvo ručalo, ali su se ubrzo pročuli i drugi zlatiborski visovi: Palisad, Ribnica, Oko. A onda je, 1905. godine, na Zlatibor, po zdravlje, došao još jedan kralj Srbije, Petar I Karađorđević. Nakon njegovog boravka sagrađeni su i prvi veliki objekti: hotel „Kraljeva voda“ – današnji kongresni centar „Srbija“ – vila „Čigota“ i pekara.

Sada na Zlatiboru postoje skoro svi tipovi smeštaja kao što su:

Vile, Brvnare, Vikendice, Apartmani, Hoteli, Moteli, Hosteli, Odmor na vaučere, Seoski smeštaj, Prenoćišta…

Zlatibor je planina i park prirode u Srbiji koja se prostire na površini od oko 1.000 km², dugačka je 55 km, a široka i do 20 km.

Pruža se pravcem sjeverozapad–jugoistok. Najviši vrh je Tornik (1.496 m). Zlatibor se prostire između 43° 31′ N i 43° 51′ N, i između 19° 28′ E i 19° 56′ E. Poznato je letovalište i zimovalište, kao i klimatsko lečilište. Zlatibor se nalazi na severom dielu oblasti Stari Vlah, granične oblasti između Raške, Hercegovine i Polimlja. Obuhvata predele tri opštine Republike Srbije: Čajetinu i jedan deo opštine Užice (Kremanska oblast) severni Zlatibor i jedan manji deo opštine Nove Varoši (Murtenička oblast) južni Zlatibor. Administrativni centar Zlatibora je varošica Čajetina.

Južna i istočna granica Zlatibora su reke Uvac i Veliki Rzav. Na zapadu se Zlatibor graniči sa Bosnom i Hercegovinom, selima Mokrom Gorom, Semegnjevom i Jablanicom. Zlatibor je oduvek imao veliki pogranični značaj. Na brdu Cigli kod Jablanice i danas se raspoznaje granica Srbije sa dvema carevinama – Austrougarskom i Turskom.

Zlatibor se nalazi na pola puta od Beograda do Crnogorskog i Dubrovačkog primorja. Preko njega prelaze mnogi značajni magistralni putevi i pruge, među kojima je i pruga Beograd-Bar. Najbliži veći grad je Užice.

Geografija

Zlatibor je talasasta visoravan i pripada Dinarskim planinama. Prosečna nadmorska visina je oko 1000 m, a najviši vrhovi su Tornik (1496 m), Brijač (1440 m), Čigota (1422 m), Čuker (1359 m), Konjoder (1337 m), Ljuljaš (1269 m), Vijogor (1281 m), Kobilja glava (1176 m), Gradina (1149 m), Jelova gora (1147 m), Gruda (1140 m), Crni vrh (1177 m) i dr. Najveći vrhovi se nalaze na južnom delu Zlatibora, dok se nadmorska visina sve više smanjuje idući ka severu.

Veće zaravnjene površine bez nekih viših uzvišenja se na Zlatiboru zovu poljima. Najveća polja su Braneško polje kod sela Branežaca i Šljivovice, Markovo u Mokroj Gori, Rasničko u Draglici i Sjeniško u Sjeništima i Rožanjsko u Rožanstvu.

Vode

Zlatibor je nagnut ka severu i severozapadu, pa većina reka odlazi na tu stranu. Sva voda teče u Crno more – Drinom, Đetinjom i Moravicom. Sa južnog i centralnog dijela Zlatibora, vodu u Drinu odvode Uvac i Crni Rzav; sa sjevera i sjeverozapada, Sušica je nosi u Đetinju; a sa istoka, Veliki Rzav je odvodi u Moravicu. Zlatibor je čuven po pijaćim vodama, od kojih su neke najbolje u Srbiji. Najzdravije (i najhladnije) su Hajdučka česma i Hajdučica u Murtenici, Zaugline pod Čigotom, Jovanova voda u Alinom Potoku, Dunjića vrelo u Stublu, Pašića vrelo u Čajetini, Oko, Kulaševac i Đurkovac na Kraljevim Vodama, Đurovića česma na Torniku, Ćirovića česma u Mušvetama i Bukvića vrelo u Zovi.

Klima

Zlatibor ima subalpsku klimu. Srednja godišnja temperatura na Zlatiboru iznosi oko 7,5 °C. Najhladniji mjesec je januar, sa prosječnom temperaturom od oko –2,5 °C, a najtopliji je avgust, sa oko 15 °C. Prosječna dnevna temperatura na Zlatiboru iznosi oko 18 °C. Prosečni broj sunčanih sati godišnje je oko 2000.

Na Zlatiboru postoji par većih naselja i to:

  • Zlatibor(gradsko naselje)
  • Čajetina
  • Sirogojno
  • Gostilje
  • Šljivovica
  • Jablanica
  • Ljubiš
  • Draglica
  • Negbina
  • Dobroselica
  • Vodice

Sela koja se nalaze na samom Zlatiboru su: Alin Potok, Bela Reka (Gornja i Donja), Branešci, Kobilja Glava, Golovo, Gostilje, Dobroselica, Draglica, Drenova, Željine, Jablanica, Kriva Reka, Ljubiš, Mušvete, Negbina, Ojkovica, Rožanstvo, Sainovina, Semegnjevo, Sjeništa, Stublo, Trnava, Šljivovica, Rudine i dr. Na obroncima Zlatibora, tj. na prelazima ka susjednim planinama – Tari, Ponikvama, Kukutnici i Zlataru – nalaze se sela Kremna, Mokra Gora, Mačkat, Jasenovo, Kućani, Burađa i druga.

Srbija od Srca

Pijani sat – simbol Petrovaradina

Stigao je na poklon od Marije Terezije i star je skoro 3 veka.
Mala kazaljka pokazuje minute, a velika sate, i za to postoji dobro objašnjenje.
Ono što je Big Ben za London, to je takozvani pijani sat za Novi Sad – simbol po kom je grad prepoznatljiv i koji je bio obavezan detalj na starim razglednicama.

Sat je stigao u Novi Sad oko 1750. godine, i to kao poklon od habzburške carice Marije Terezije koja je današnjoj Srpskoj Atini dala status „Slobodnog kraljevskog grada“ i sadašnji naziv – Novi Sad.
Simbol Petrovaradinske tvrđave dobio je naziv „pijani sat“ jer njegove kazaljke pokazuju drugačije vreme nego one na bilo kom drugom satu sa kazaljkama – mala pokazuje minute, a velika sate.
Ipak, postoji dobar istorijski razlog zbog kog je sat tako podešen.

Naime, u vreme kad je sat stigao u Novi Sad, pre gotovo tri veka, nije bilo toliko važno koliko je minuta, jer se nije živelo užurbanim tempom. Svima je bilo važno da saznaju koliko je sati, pa ako je kazaljka koja pokazuje sate veća, ona je bila i vidljivija sa novosadske strane, odakle su caričini podanici najčešće gledali u kulu sa satom.Legenda kaže da su kazaljke ovako postavljene zato što je pijani sat nekada služio mornarima koji su sa svojih brodova gledali koliko je sati zbog čega je velika kazaljka pokazivala sate jer je vidljivija.

Na vrhu sata nalazi se vetrokaz sa kompasom, koji jasno pokazuje strane sveta.

Umesto koplja, na jarbolu je postavljeno srce, simbolizujući ljubav i duhovnost.

Sati su ispisani rimskim brojevima, čime se odašilje simbolična veza sa hrišćanskim crkvama.

Ova vanvremenska kula datira još iz sredine 18. veka i starija je od mnogih priča koje su se generacijama prenosile u starim novosadskim porodicama.

Ona je postala deo identiteta grada i izvor inspiracije za mnoge lokalne umetnike koji su na njoj pronašli inspiraciju za svoja dela.

Sahat-kula sa svojim unikatnim karakteristikama, istorijskim značajem i lepotom, ostaje jedan od najupečatljivijih vizuelnih simbola Novog Sada.

Ona je mesto koje povezuje prošlost i sadašnjost grada, ostavljajući neizbrisiv trag u srcima posetilaca i lokalnog stanovništva.
Otkako je pristigao u Novi Sad, o satu je brinula vojska. Potom je polovinom prošlog veka briga o satu predata na civilno upravljanje.

Iako „pijani sat“ ne pokazuje uvek tačno vreme – „štuca“ i kad temperature odu u minus i kad su velike vrućine, jedno vreme uopšte nije ni radio. Zahvaljujući angažmanu Lajoša Lukačija, koji je zamenio zupčanik, osovinu i ležište, te podmazao sat, ovaj simbol Novog Sada opet radi „kao sat“, ali u svom maniru – mala kazaljka pokazuje minute, a velika sate.

Novosađani su se na to odavno navikli. Možda je baš zato život u ovom gradu mnogo sporiji nego, na primer, u Beogradu. I možda baš zato Novosađani imaju uvek dovoljno vremena i nigde ne žure, a opet sve stignu da završe i da uživaju u lepotama svog predivnog grada.

Srbija od Srca

Smeštaj u Vrnjačkoj Banji

Vrnjačka Banja je najveća banja u Srbiji. Prostire se između planine Goč i Zapadne Morave. Izuzetno je poznata po svojim izvorima i veruje se da ima veoma dugu tradiciju kao lečilište.

Još u periodu od 2. do 4. veka Rimljani su prepoznali lekovito dejstvo banjske vode i ovog podneblja i sagradili prvo lečilište i oporavilište na vrnjačkom toplom mineralnom izvoru.

TURISTIČKE ATRAKCIJE

Svoje istraživanje ovog kraja možete započeti tako što ćete se provozati nekim od vrnjačkih fijakera ili vozića. Vožnjom možete obići čuveni „Most ljubavi”, čija je priča o nesrećnoj ljubavi jedne Nade svima već dobro poznata i čija se ograda svakodnevno dopunjava novim katancima. Svoj obilazak nastavite kroz Vrnjački park. Duž Vrnjačke rečice pružaju se banjska šetališta u dužini od skoro 2 kilometra, pa možete uživati u šetnji, vožnji ili u hladu na nekoj od klupica. Prilikom obilaska Banje nemojte propustiti ni da se slikate kod čuvenog vrapca Gočka, poznatog i kao Vrabac – Šumadinac, jer je obučen u narodnu nošnju centralne Srbije – opanke i šajkaču, a koji je već dugi niz godina maskota Banje i njen zaštitni znak. Vrnjački park krije i poznati i izuzetno posećeni Japanski vrt. Japanski vrt je izgrađen 2011. godine i prostire se na 3.000 kvadratnih metara, a posetiocima dočarava kulturu življenja japanskog naroda i obogaćuje biljni fond banjskog parka biljkama raspoređenim u različitim hortikulturnim stilovima.

U Vrnjačkoj Banji se nalazi i sedam mineralnih izvora – Topla voda, Slatina, Snežnik, Jezero, Borjak, Beli izvor i Vrnjačko vrelo, od kojih se za terapije koriste četiri, dok se voda sa tri izvora flašira. Najstariji i najpoznatiji je izvor Topla voda, koji je bio poznat još u praistoriji, o čemu svedoče i arheološki dokazi, a potom je korišćen i u rimskom periodu od I do IV veka naše ere. Svejedno da li želite da se uverite u blagotvorna svojstva ovih voda ili samo da posetite mesta na kojima se izvori nalaze, mi vam svakako preporučujemo šetnju do njih.

Iznad Toplog izvora, nalazi se jedan od najstarijih i najreprezentativnijih objekata ovog kraja – letnjikovac generala Jovana Belimarkovića, poznat kao „Zamak kulture”. Značaj ovog zamka je kako u njegovoj lepoti i kulturnoj ulozi koju ima, tako i u činjenici da je otvorio put uglednim ljudima sa prostora cele Srbije, da poput Belimarkovića i oni počnu da podižu svoje vile u Vrnjačkoj Banji.

U blizini Vrnjačke Banje nalazi se i planina Goč. Prepun bujne vegetacije, pogodne klime i plodnog zemljišta, idealno je mesto za šetnju, berbu lekovitih trava, ali i za piknik pored planinskih izvora. Tako da vam savetujemo, da prilikom posete ovom kraju, produžite i do Goča kako biste uživali u miru i prirodi i možda produžili odmor za još nekoliko dana.

Vrnjačka Banja – smeštaj

VRNJAČKA BANJA – Apartman MonteCasa

Tip smeštaja: Apartmani
Pogodno za: 1 gost, 2 gosta
——————–
Smeštaj sa sopstvenim kupatilom
Fen za kosu
Posteljina
Peškiri
Šampon za kosu
TV u sobi
WiFi internet
Kuhinjska oprema
Posuđe
Frižider
Dozvoljena priprema hrane
Mogućnost peglanja
Klima uređaj
Besplatan parking
Pristupačno za slabo pokretne
Vaučeri za odmor: DA

Kontakt:

  • Adresa: Paje Pavlovića 4, 36210 Vrnjačka Banja
  • Tel: 064-162-32-90
  • Viber: 064-162-32-90
  • WhatsApp: 064-162-32-90
  • E-mail: anamradisavljevic@hotmail.com

Mogućnost plaćanja:

  • Plaćanje na račun
  • Plaćanje gotovinom
  • Plaćanje unapred
  • Plaćanje prilikom dolaska

Cena:

Na upit

VRNJAČKA BANJA – DE LUX Apartmani NIKOLA

Sadržaj:

Tip smeštaja: Apartmani
Pogodno za: 1 gost, 2 gosta, 3 gosta, 4 gosta, 5 ili više gostiju
——————–
Smeštaj sa sopstvenim kupatilom
Posteljina
Peškiri
TV u sobi
WiFi internet
Kuhinjska oprema
Posuđe
Frižider
Dozvoljena priprema hrane
Mogućnost pranja veša
Mogućnost peglanja
Sobe sa terasom
Klima uređaj
Bazen na otvorenom
Besplatan parking
Bankomat u blizini
Vaučeri za odmor: DA

Kontakt:

  • Adresa: Ul. 15. oktobra br. 1b, Vrnjačka Banja
  • Mob: 065/439-435-2
  • Mob: 063/888-0-237
  • E-mail: markovicjovankavb@gmail.com

Mogućnost plaćanja:

  • Plaćanje na račun
  • Plaćanje gotovinom

Cena:

Na upit

Sadržaj:

Tip smeštaja: Apartmani
Pogodno za: 1 gost, 2 gosta, 3 gosta, 4 gosta, 5 ili više gostiju
——————–
Smeštaj sa sopstvenim kupatilom
Fen za kosu
Posteljina
Peškiri
Šampon za kosu
TV u sobi
WiFi internet
Kuhinjska oprema
Posuđe
Frižider
Dozvoljena priprema hrane
Mogućnost pranja rublja
Mogućnost peglanja
Sobe sa terasom
Sobe bez terase
Klima uređaj
Mogućnost ishrane
Besplatan parking
Krevetac za bebe
Dozvoljeni kućni ljubimci
Vaučeri za odmor: DA

Kontakt:

  • Adresa:Vrnjački partizanski odred 15a
  • Tel:066/006-617
  • Viber:066/006-617
  • E-mail:apartman.diskrecija@gmail.com

Mogućnost plaćanja:

  • Plaćanje na račun
  • Plaćanje gotovinom
  • Plaćanje unapred
  • Plaćanje prilikom dolaska
  • Obavezna uplata avansa prilikom rezervacije

Cena:

Vikend (petak,subota, nedelja): noćenje 40e, noćenje do 5 dana : 35e, noćenje preko 5 dana cena na upit

VRNJAČKA BANJA – Apartmani Marina

Sadržaj:

Tip smeštaja: Apartmani
Pogodno za: 1 gost, 2 gosta, 3 gosta, 4 gosta
——————–
Smeštaj sa sopstvenim kupatilom
Fen za kosu
Posteljina
Peškiri
Šampon za kosu
TV u sobi
WiFi internet
Kuhinjska oprema
Posuđe
Frižider
Terasa
Klima uređaj
Parking
Vaučeri za odmor: DA

Kontakt:

  • Adresa:Bulevar srpskih ratnika 39, Vrnjačka Banja
  • Tel:036/202-326
  • Mob:063/623-424, 064/204-62-05
  • E-mail:dodivb@gmail.com
  • WEB: www.apartmanimarina.com

Mogućnost plaćanja:

  • Plaćanje na račun
  • Plaćanje gotovinom

Cena:

Na upit

Srbija od Srca

Hram Svetog Save

Hram Svetog Save – Najbitnije informacije

Sa koje god strane da prilazite centru Beograda pred vama se ukazuje monumentalno zdanje Hrama Svetog Save. Podignut na Vračarskom brdu jedan je od najvećih pravoslavnih hramova na svetu. Prema predanju, podignut je na mestu gde su u vreme turske vladavine spaljene mošti Svetog Save, najznačajnijeg srpskog svetitelja, prvog arhiepiskopa i osnivača Srpske pravoslavne crkve, koji je živeo u 13. veku.

Ispred Hrama dominira spomenik Karađorđu, kao i zgrada Narodne biblioteke Srbije, najbogatije biblioteke na Balkanu. Velelepna fontana ispred Hrama daje ovom prostoru posebnu draž i omiljeno je mesto okupljanja Beograđana i posetilaca Beograda.

Turistička atrakcija Beograda

Hram Svetog Save predstavlja jedan od najprepoznatljivijih simbola Beograda. Ovo veličanstveno mesto nalazi se u centru prestonice i svakodnevno okuplja veliki broj vernika i zainteresovanih turista. Ova impozantna građevina od belog mermera jedna je od najvećih atrakcija srpske prestonice, a ujedno i najveća pravoslavna bogomolja u ovom delu sveta. 

Istorija Hrama Svetog Save
Istorija ovog veličanstvenog hrama seže daleko u našu prošlost. Mesto na kome se veruje da su Turci spalili mošti Svetog Save prenete iz Mileševe danas je mesto na kome je podignut veliki hram u njegovu slavu i čast. Tri veka nakon tog čina oformljeno je Društvo za osnivanje hrama, a izgradnja hrama počela je tek 1935. godine. Do 2004. godine većinski radovi završeni, ali se još uvek čeka na prvi red fresaka i aktivno se dorađuju spoljni i unutrašnji ukrasi i freske.  Hram je izgrađen u srpsko-vizantijskom stilu i sadrži 4 zvonika. Ispod hrama se nalazi kripta  u kojoj će se sahranjivati patrijarsi.

Značaj Hrama Svetog Save
Hram Svetog Save svojom impozantnom veličinom predstavlja jedan od najvećih hramova na svetu. Zauzima površinu od skro 5.000 kvadrata i doseže skoro 80 metara visine. Njegova kupola je prečnika 39,5 metara. Posebno impresivan je i mozaik unutar hrama, koji se prostire na 15,000 kvadrata. Hram Svetog Save može da primi čak 10,000 vernika. 

Šta obavezno videti u Hramu Svetog Save
Hram Svetog Save predstavlja pravo čudo srpske arhitekture i likovne umetnosti. Unutar hrama možete pronaći mnoštvo dragocenih freski i ikona, kao i kriptu. Izdvojili smo šta sve možete videti unutar hrama:

  • Unutrašnji mozaik: Fokus ovog mozaika jeste Vaznesenje Isusovo, na kom je prikazan izdignue ruke i okružen anđelima. 
  • Kriptu hrama: Reč je o zasebnom podzemnom hramu, koji nosi ime Hram svetovelikomučenika kneza Lazara. U ovom prostoru se, pored bogosluženja, održavaju brojni izložbe, tribine, predavanja i niz drugih kulturnih okupljanja. Na ovom mestu možete videti i grobno mesto patrijarha Irineja. 
  • Svetosavski plato: Ispred hrama Svetog Save nalazi se uređen plato sa fontanom. U okviru platoa nalazi se i uređen park sa klupama i dečijim igralištem, kao i spomenik Karađorđu i zgrada Narodne biblioteke. 

Kako doći do Hrama Svetog Save?
S obzirom na to da se hram nalazi u samom srcu Beograda, na Vračaru, do njega vode gotovo sve gradske linije i izuzetno je dobro povezan sa svim delovima grada.  U blizini hrama nalazi se Trg Slavija, Autokomanda i niz fakultetskih i zdravstvenih ustanova. Do hrama možete doći na sledeći način:

  • Autobusom – 30, 31, 33, 39, 42, 47, 48, 59, 78, E9 do stajališta Karađorđev park 
  • Vozom – Bg Voz1, Bg Voz 2 do stajališta  Karađorđev park 
  • Tramvajem – 9, 10, 14  do stajališta  Karađorđev park 

Vreme za posete 

  • Svakim danom od 07:00 do 20:00 časova
  • Jutarnja liturgija počinje u 07:30 časova ili 09:00 časova
  • Večernja liturgija rezervisana je za 17:00 časova i 18:00 časova.

Dodatne informacije
Tokom posete budite prikladno obučeni. Nije dozvoljen ulaz u majicama na bretele, bermudama ili papučama.

Srbija od Srca

Javni poziv za finansiranje seoskog turizma

Ko ima pravo na dodelu sredstava podsticaja?

Ministarstvo turizma i omladine raspisuje Javni poziv za dodelu sredstava podsticaja za razvoj i unapređenje ruralnog turizma i ugostiteljstva,  navodi se danas u zvaničnom saopštenju tog Ministarstva. Ko ima pravo na dodelu sredstava podsticaja?

Kako se navodi u saopštenju, pravo na dodelu mogu da ostvare sledeće kategorije:

⦁ privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik, koji obavlja ugostiteljsku delatnost u ugostiteljskim objektima za smeštaj, koji se nalaze na ruralnom području, vrste salaš, etno kuća ili seosko turističko domaćinstvo i koji objekti su u toj vrsti, na dan stupanja na snagu ove uredbe, evidentirani u sistemu e-Turista;

2) fizičko lice, koje obavlja ugostiteljsku delatnost u objektu seoskog turističkog domaćinstva i koji objekat je u toj vrsti, na dan stupanja na snagu ove uredbe, evidentiran u sistemu e-Turista.

U vrsti salaš i etno kuća ugostiteljsku delatnost može da obavlja privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik.

U vrsti seosko turističko domaćinstvo ugostiteljsku delatnost može da obavlja fizičko lice ili privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik.

Fizičko lice, koje je nosilac rešenja o kategorizaciji seoskog turističkog domaćinstva, može biti vlasnik, odnosno suvlasnik ili član porodičnog domaćinstva koji sa vlasnikom, odnosno suvlasnikom stanuje na istoj adresi, a u skladu sa Zakonom o ugostiteljstvu („Službeni glasnik RS”, broj 17/19).

Fizičko lice, privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik, kao ugostitelji koji ispunjavaju uslove propisane Uredbom, mogu biti korisnici sredstava podsticaja (u daljem tekstu: Korisnik).

Korisnik ostvaruje pravo na dodelu sredstava podsticaja za projekat kojim se u ugostiteljskom objektu, sa pratećim objektima ili sadržajima, unapređuje ugostiteljska ponuda (u daljem tekstu: Projekat) i to:

⦁ izgradnja novih u sastavu postojećeg ugostiteljskog objekta, kao i dogradnja postojećih ugostiteljskih objekata, kao i pratećih objekata;

⦁ rekonstrukcija, sanacija, adaptacija ili drugi radovi, kao i investiciono tekuće održavanje ugostiteljskog objekta i pratećih objekata i sadržaja;

⦁ parterno uređenje dvorišta i uređenje i nabavka dvorišnog mobilijara;

⦁ opremanje ugostiteljskog objekta i pratećih sadržaja radi unapređenja ugostiteljske ponude u delu ispunjenja višeg nivoa propisanih standarda za kategorizaciju;

⦁ opremanje ugostiteljskog objekta sa ciljem proširenja smeštajnih kapaciteta;

⦁ uređenje prostora i nabavka potrebne opreme u okviru seoskog turističkog domaćinstva za pružanje ugostiteljske usluge smeštaja na otvorenom u privremeno postavljenoj opremi za kampovanje.

Koji su uslovi za ostvarivanje prava?
Privredno društvo, drugo pravno lice ili preduzetnik ostvaruje pravo na dodelu sredstva podsticaja ako:

⦁ u odgovarajućem registru ima registrovanu ugostiteljsku delatnost;

⦁ je katastarska parcela i ugostiteljski objekat na koji se Projekat odnosi u njegovom vlasništvu, suvlasništvu ili je u zakupu sa periodom isteka ne kraćim od tri godine, računajući od dana završetka Projekta. Navedeni ugovor o zakupu mora biti upisan u katastar nepokretnosti, bez upisane zabeležbe kojom bi zakupcu bilo ograničeno određeno pravo po osnovu Uredbe;

⦁ na katastarskoj parceli i objektu na koji se Projekat odnosi, nisu upisani tereti (upis ili zabeležba zakupa ili drugih stvarnih i obligacionih prava);

⦁ je izmirio obaveze po osnovu javnih prihoda.

U slučaju da je Korisnik suvlasnik ili zakupac objekta seoskog turističkog domaćinstva, salaša ili etno kuće prilaže saglasnost svih suvlasnika, odnosno zakupodavca, overenu kod javnog beležnika, kojom se daje pravo Korisniku da može da aplicira za dodelu sredstva podsticaja po osnovu Uredbe.

Fizičko lice, nosilac rešenja o kategorizaciji, ostvaruje pravo na dodelu sredstava podsticaja ako:

⦁ je katastarska parcela i objekat na koji se Projekat odnosi u njegovom vlasništvu, odnosno suvlasništvu ili je kao član porodičnog domaćinstva vlasnika, odnosno suvlasnika, nosilac rešenja o kategorizaciji;

⦁ na katastarskoj parceli i objektu na koji se Projekat odnosi nisu upisani tereti (upis ili zabeležba zakupa ili drugih stvarnih i obligacionih prava);

⦁ je izmirio obaveze po osnovu javnih prihoda. U slučaju da je Korisnik, nosilac rešenja o kategorizaciji suvlasnik, odnosno član porodičnog domaćinstva, prilaže saglasnost vlasnika odnosno svih suvlasnika, overenu kod javnog beležnika, kojom se daje pravo Korisniku da može da aplicira za dodelu sredstva podsticaja, po osnovu Uredbe.

Postupak za ostvarivanje prava na dodelu sredstava podsticaja pokreće se podnošenjem Zahteva, sve što je potrebno za podnošenje možete pogledati u Javnom pozivu pod segmentom „Način ostvarivanja prava“.

U Javnom pozivu se navodi da korisnik po osnovu Uredbe može da ostvari pravo na dodelu sredstava podsticaja samo za jedan Projekat, ako za iste radove, odnosno opremu iz Projekta nije po drugom osnovu koristio sredstva podsticaja (subvencije, donacije i dr.), niti je u toku drugi postupak dodele sredstava. Zahtev i priložena dokumentacija ostaju u arhivi Ministarstva i ne vraćaju se podnosiocu.

Rok za podnošenje Zahteva i prateće dokumentacije je 15. april 2024. godine.

Koliko novca možete da dobijete?
Podnosilac Zahteva može da ostvari pravo na dodelu sredstava podsticaja u iznosu do 90% od ukupne vrednosti Projekta, navodi se u pozivu, a maksimalna visina sredstava podsticaja po Projektu je 2.900.000,00 dinara.

Korisnik sredstava podsticaja ima obavezu da obezbedi sufinansiranje odobrenog Projekta koje ne može biti manje od 10% od ukupne vrednosti Projekta, dodaje se.

Krajnji rok za realizaciju Projekta je 12 meseci, računajući od dana uplate sredstava podsticaja.

„Korisnik je dužan da ugostiteljsku delatnost u ugostiteljskom objektu obavlja u periodu od najmanje 3 godine, računajući od dana realizacije Projekta. Korisnik je dužan da dobijena sredstva koristi namenski isključivo za realizaciju Projekta u celosti, da realizuje Projekat u roku od 12 meseci od dana uplate sredstava podsticaja i da opravda utrošena sredstva“, zaključuje se u Pozivu.

(Telegraf Biznis)

Srbija od Srca

Kladovo Dunav i Đerdap

Kladovo je grad koji je sav u znaku Dunava i svega što ova reka nosi u sebi. Ovaj deo Istočne Srbije jedan je od istorijski i geografski najzanimljivijih regija Srbije i prostor koji poseduje niz osobenosti koje je izdvajaju. Zahvaljujući tome, Kladovo i njegova okolina su izuzetno turistički primamljivi i posećeni tokom cele godine. Pronađite najbolje apartmane, ture brodićem, najpoznatije restorane u ovom delu Srbije. Istražite grad pre putovanja i organizujte odmor na najbolji način. Kladovo je divan, miran, čist i uredjen grad. U okolini postoji odličan smeštaj u domaćoj radinosti i seoskom turizmu.

Kladovo je grad u Srbiji, koji se nalazi na samom istoku zemlje, na obali Dunava. Evo nekoliko turističkih informacija o Kladovu:

Dunav i Đerdapska klisura – predstavljaju najznačajniji resurs opštine Kladovo. Đerdapska klisura se završava na teritoriji ove opštine (deo Velikog Kazana, klisura Mali kazan, Oršavska kotlina i Sipska klisura). Posle sela Sip, Dunav ulazi u jedan miran tok kroz deo Vlaško-pontijskog basena, gde su podignute dve velike hidrelektrane.

  1. Trajanova tabla: Ova istorijska lokacija predstavlja ostatke rimskog grada i fortecije koja je izgrađena u vreme vladavine rimskog cara Trajana. Ovaj arheološki kompleks predstavlja značajnu turističku atrakciju.
  2. Dunavski kej: Kladovo ima prelep kej duž obale Dunava, gde posetioci mogu uživati u šetnji, voznji bicikla ili relaksiranju u restoranima i kafićima koji su raspoređeni duž rečne obale.
  3. Tabla Lasac: Ova mistična stena, posvećena rimskom caru Trajanu, predstavlja jedinstvenu prirodnu atrakciju. Njena površina je ispisana rimskim grafitima i predstavlja važan delu istorije regiona.
  4. Vodopad Veliki buk: Na samom ulazu u Kladovo nalazi se ova prirodna lepota – vodopad Veliki buk. On predstavlja izuzetan primer neobične prirode i omiljeno je mesto za posetu i fotografisanje.
  5. Kulturni događaji: Uz bogatu istoriju, u Kladovu se često održavaju kulturni događaji, festivali i manifestacije koje obogaćuju turističku ponudu grada.
  6. Diana – predstavlja rimsko i ranovizantijsko utvrđenje (naselje, nekropola, put) iz perioda 102-103. g.n.e., na dominantnom uzvišenju kraj same obale Dunava, čineći jedno od najvećih rimsko-vizantijskih utvrđenja. Podizanje Diane se vezuje za završnu fazu izgradnje strateško-fortifikacionog poteza od Beograda do Kostola, koji je okončao car Trajan oko 110. godine.
  7. Fetislam – Kladovska tvrđava (srednjovekovna-otomanska tvrđava), obnovljena je od strane Turaka, čiji ostaci i danas postoje. Danas se unutar zidina Fetislama nalaze dva stadiona, jedan teren za mali fudbal, igrališta za košarku i rukomet, teren za streljaštvo, dva objekta svlačionica i uređena staza do o vih objekata. U okviru malog grada postoje ostaci nekadašnje pozornice, koja je sada potpuno zapuštena. Tvrđava se minimalno koristi i posećuje, uglavnom u rekreativne svrhe.

Smeštaj u Kladovu

Hotel Dunav: Ovo je jedan od najpopularnijih hotela u gradu, smešten na obali Dunava. Pruža komforan smeštaj, moderne udobnosti i prekrasan pogled na reku.

Apartmani Kladovo: Postoji veliki broj privatnih apartmana dostupnih za iznajmljivanje u gradu. Ove opcije obično pružaju veću privatnost i fleksibilnost za putnike.

Gostinska kuća „Trajan“: Ovaj tip smeštaja obično pruža topliju i domaću atmosferu, sa domaćinima koji mogu da pruže lokalne savete i informacije.

Privatni smeštaj „Na lepom plavom dunavu“ : Uz ove opcije, takođe možete pronaći različite kuće za iznajmljivanje ili sobe u privatnim kućama, što može biti pogodno za putnike koji traže autentičnije iskustvo.

Prilikom rezervacije smeštaja, važno je proveriti recenzije i ocene prethodnih gostiju, kao i lokaciju u odnosu na glavne turističke atrakcije u gradu.

Srbija od Srca

Belocrkvanska Jezera

Poput rasutih bisera, Belocrkvanska jezera svojom lepotom mame posetioce. Svako od jezera poseduje neku svoju specifičnu čar; neko dolazi zbog skrivenih i mirnih plaža, neko radi provoda i dobre zabave , pecaroši zbog riba od “ dva metra“ surferi i jedriličari radi vetra za kojim večito čeznu…. a deca ko deca, mole da ih mame i tate ostave samo još “ 5 minuta“ u vodi.

Zbog 7 jezera, Belu Crkvu zovu grad jezera. Godine 1904. počelo je iskopavanje i eksplotacije šljunka na području Bele Crkve. Vađenjem šljunka za industrijsku potrebu nastala su veštačka jezera, sada predstavljaju jednu od glavnih atrakcija opštine. Posmatrana u celini, Belocrkvanska jezera odlikuju se stabilnim obalskim linijama i neznatnim kolebanjem nivoa vodenog ogledala. Svojim morfometrijskim i termičkim osobinama pogoduju razvoju rekreativnog, izletničkog, manifestacionog i sportskog turizma, a zbog bogastva ribljeg fonda i ornitofaune imaju veliki potencijal za razvoj ribolovnog i “bird watching” (posmatranje ptica) turizma. Zbog visokog stepena heterogenosti njegovih komponenti prisutan je veliki broj vrsta, od onih čije su staništa akvatorije, livadske i šumske fitogeocenoze do onih koje su deo urbanih ekosistema. Sve to kod posetilaca stvara osećaj posebnosti, raznolikosti i atraktivnosti pejzaža. Belocrkvanska jezera, zbog njihovih karakteristika, često nazivaju Bisernom ogrlicom Banata. Jezera se naslanjaju na urbano područje Bele Crkve i svojim potencijalom na komplementaran način upotpunjuju turističku ponudu SRP Deliblatska peščara. Najpopularnija od ovih jezera su Gradsko jezero, Vračevgajsko, Šaransko i Šljunkara. Ostala jezera nisu urbanizovana i predstavljaju raj za ronioce i strastvene pecaroše, koji su u najvećem broju i posetioci ovih jezera.

GRADSKO JEZERO

Gradsko jezero se prostire duž leve strane puta za Kovin, uz zapadni obod Bele Crkve. Na severnoj strani je izgrađena betonska obala sa blagim prelazom ka većoj dubini iznad koje se nalazi restoran „Jezero”. U produžetku od oko 300 metara nalaze se bungalovi sa 66 ležajeva. Prosečna dubina jezera je 3 metra, a u toku maksimalnog vodostaja ne prelazi 6,5 metara. Na jugoistočnom delu jezera nalazi se šljunkovita plaža dužine oko 80 metara koji posetioci rado koriste zbog blizine plivačkog, ronilačkog, vaterpolo kluba i skakaonice. Neposredno iza istočne obale nalazi se auto-kamp sa 250 jedinica, kao i apartmansko naselje (vile i apartmani registrovani od dve do četiri zvezdice). U proteklih deset godina je najviše uloženo na unapređenju turističkih sadržaja na obali tog jezera. Urađena je kompletna infrastruktura, tako da postoje dva toaleta od kojih je jedan u okviru auto kampa, tuševi sa toplom vodom, pešačka i trim staza oko celog jezera sa noćnim osvetljenjem, pa je pogodno za noćne šetnje, a u letnjem periodu i za noćno kupanje, restorani, kafići sa ponudom deserta( sladoled, palačinke, krofnice…), brza hrana, prodaja suvenira, na jednom delu plaže je omogućeno iznajmljivanje suncobrana i ležaljki, iznajmljivanje pedalina, postoji i škola plivanja kao i ronjenja. Postoje i takmičenja na vodi ( vaterpolo utakmice, jedriličarska regata, Vidovdanski maraton u preplivavanju). Za ljubitelje ribolova postoji mogućnost pecanja na jezeru, a za bezbednost tokom celog dana u toku letnjeg perioda brine spasilačka služba. Za mlade postoji noćni provod u kafićima i na splavu uz poznate pevače i Di-džejeve. Na samoj obali postoji smeštaj u vidu bungalova i apartmansko naselje kao i registrovani auto kamp. U blizini jezera nalaze se teniski tereni i košarkaški teren i park sa dečijim igralištem. Za bezbednost kupača u toku letnje sezone brine spasilačka služba, koja pruža prvu pomoć kada god je ona potrebna.


VRAČEVGAJSKO JEZERO

Vračevgajsko jezero nalazi se na udaljenosti od 200 metara od Gradskog jezera, uz desnu stranu regionalnog puta Bela Crkva – Kovin. Prosečna dubina je oko 2 metra, a najveća je u južnom delu i iznosi oko 3,5 metra.
Na jugozapadnoj obali jezera nalaze se dva auto kampa prve kategorije, sa preko 50 kamp jedinica, restoranom, bungalovima, sanitarnim čvorom i tuševima sa toplom i hladnom vodom. Plaža je šljunkovita, a ljuljaške, klackalice i tobogani predstavljaju pravo uživanje za najmlađe goste. Moguće je iznajmiti i čamce i pedaline za vožnju po jezeru.

Jedinstvena osobenost Vračevgajskog jezera je ostrvo, predivno uređeno sa prirodnim hladom velikog drveća i uređenim prilazima sa vode i kopna. Uz kafe-bar, na ostrvu je moguće uživati u sunčanju na ležaljkama ili zelenim površinama. Celo ostrvo je oivičeno plažom sa suncobranima i ležaljkama.
U neposrednoj blizini nalazi se još jedna uređena plaža sa kompletnom infrastrukturom i zabavnim sadržajem: kafe-bar, toalet, tuševi, ležaljke, suncobrani, teren za odbojku na pesku, tobogan na vodi, Adrenalin park, a za bezbednost kupača brine spasilačka služba. Na preostalom delu obale Vračevgajskog jezera, mogu uživati ljubitelji prirode i pecaroši.

Srbija od Srca

Banjski i klimatski turizam

Banje u Srbiji –  veliki potencijal Srbije i srpskog turizma Srbija obiluje izvorima mineralne vode, kako hladne tako i tople. Lekoviti gas i lekovito blato upotpunjuju banjsko bogatstvo Srbije. Preko 1000 izvorišta i na njima preko 50 banja, učinili su banjski turizam u Srbiji, najrazvijenijom turističkom granom. Srbija je bogata banjskim i klimatskim centrima koji prevashodno služe za prevenciju raznih bolesti, rekreaciju, bavljenje sportskim aktivnostima, pešačenje i odmor u prirodi. U samim banjama i u okolini mogu se naći razni verski objekti (crkve, manastiri, tvrđave) i kulturno-umetnički i istorijski objekti od državnog i svetskog značaja. U Srbiji postoji preko 50 banjskih i klimatskih centara, od kojih susamo neki:
Bukovička Banja, Lukovska Banja, Vrnjačka banja, Bogutovačka Banja, Soko Banja, Brestovačka Banja, Niška Banja, Banja Badanja, Ovčar Banja, Palić, Prolom Banja, Bujanovačka Banja, Vrdnik, Banja Kanjiža, Ivanjica, Vranjska Banja, Banja Vrujci, Zvonačka Banja, Gamzigradska Banja, Banja Koviljača, Gornja Trepča, Pribojska Banja, Sijarinska Banja, Kuršumlijska Banja.

Banje u Srbiji za lečenje respiratornih organa (plućne bolesti) Ono što vazdušne banje razlikuje od ostalih banja je dodatak još jednog lekovitog faktora, na one standardne ( termomineralne vode, lekovito blato i gas), a to je vazduh izrazito blagotvoran za respiratorne puteve.

Srbija je poznata po svojim prirodnim lepotama a banje predstavljaju jedno od najpopularnijih turističkih odredišta. Termalni i mineralni izvori privlače turiste iz cele Srbije i regiona.

Banje u Srbiji – Vrnjačka Banja

Vrnjačka Banja je među najpopularnijim turističkim destinacijama u Srbiji, poznata po lekovitim vodama, prirodnom okruženju i izvanrednom smeštaju. Nalazi se u centralnom delu Srbiji i okružena je planinama Kopaonik i Goč, na samo dva i po sata vremena vožnje od Beograda.

Jedinstvena kombinacija prirodnih lepota i blagotvornih svojstava lekovitih voda čini Vrnjačku Banju savršenim mestom za opuštanje i oporavak. Lekovite vode su pogodne za tretiranje različitih vrsta zdravstvenih problema poput dermatoloških, respiratornih, problema sa krvnim sudovima i nervnim sistemom.

Pored lekovitih voda ova banja je poznata po mnogim drugim turističkim aktivnostima i festivalima prilagođenim mlađoj populaciji. Skoro svi smeštajni kapaciteti su moderni, udobni i opremljeni svim potrebnim sadržajima što garantuje dobar provod i prijatan boravak u ovoj banji.

Sokobanja

Sokobanja je jedna od nastarijih banja u Srbiji i jedno je od najposećenijih turističkih destinacija u istočnoj Srbiji zajedno sa obližnjom planinom Rtanj koja je zbog svojih mističnih svojstva popularna među avanturistima i planinarima. Tu si i nezaobilazne destinacije poput Sokograda i Zavičajnog muzeja.

Tursko kupatilo Amam je najpoznatiji centar za lečenje u banji. Temperatura vode u izvorima se kreće između 43 i 53 stepeni i odlična je za regulisanje posttraumatskih stanja i povreda. Amam je centralna tačka u Sokobanji tako da sigurno nećete moći da ga zaobićete. Sokobanja je odlično pokrivena sa smeštajom kako apartmanima tako i hotelima. Od Beograda do Sokobanje se stiže za oko 2 sata i u putu vam obavezno savetujemo da svratite do obližnjeg vodopada Ripaljke i manastira Svete Trojice.

Banja Vrujici

Banja se nalazi u blizini grada Valjeva i predstavlja idealno mesto za opuštanje i regeneraciju. U blizini se nalazi i planina Divčibare pa turisti često posećuju oba mesta tokom svog odmora. Poznata je po svojim izvorima termalne vode, koji imaju temperaturu od 26-27 stepeni. Voda je bogata mineralima, uključujući kalcijum, magnezijum i sumpor tako da se smatra da ima blagotvorne efekte na kožu, mišiće i zglobove.

Banja Vrujici se nalazi u predivnom planinskom okruženju što je čini idealno za planinarenje i pešačenje. Tokom leta najveće gužve su svakako na bazenima i wellness objektima. Nije neobično da gosti dolaze na dan iz Beograda kako bi uživali u novouređenim bazenima. Bazeni imaju dosta aktivnosti prilagođene za decu te su porodice dominanti posetioci. Posebna atrakcija na bazenima je mazanje lekovitim blatom koje se donosi iz korite reke Toplice i dogreva na temperaturi od 60 stepeni.

Prolom Banja

Prolom Banja je najpoznatija banja u jugoistočnoj Srbiji. Za razliku od Sokobanje, Prolom Banja se smatra jednom od najmlađih u Srbiji. Sigurno ste svi čuli za Prolom vodu koja je najznačajniji i najpoznatiji simbol. Voda se koristi za lečenje raznih bolesti bubrega, infekcija, reuma i srčanih obolenja. Centar za rehabilitiaciju se nalazi u okviru najposećenijeg mesta u banji a to su prostrani i lepo uređeni centralni bazeni.

Za ljubitelje prirode Prolom Banja u svojoj okolini nudi možda i najbolji izbor od svih banja u Srbiji. Kompleks Đavolje Varoši koji je poznat ne samo u regionu nego i u Evropi je svakako nezaobilazna destinacija na ovom putovanju. Za ljubitelje vodopada tu je 25 metara visoki vodopad Veliki Buk koji oduševljava sve turiste. Za planinare u blizini se nalazi planina Radan koja nudi predivne poglede na okolinu.

Banje u Srbiji – Banja Koviljača

Banja Koviljača se nalazi na obali reke Drine i pravo je mesto koje će vas preboroditi vaš duh i telo jer je akcenat u ovoj banji na mirnom odmoru. Kažu da ko god je jednom došao u Banju Koviljaču da joj se nakon toga vraćao. Nije ni čudo što je zovu Kraljevska banja. Banja je poznata po svojim lekovitim mineralnim izvorima koji su bogati magnezijom, kalcijumom, natrijumom i drugim mineralima. Voda sa izvora koja je preporučena za piće dovodi se u vezu sa lečenjem bolesti probavnog trakta, rematske bolesti i bolesti kože.

Park prirode „Koviljača“ koji se nalazi u sklopu banje jedan je od najvećih uređenih parkova u Srbiji. Park se prostire na površini većoj od 40 hektara i sadrži različite vrste drveća i cveća, tačnije oko 70 vrsta. U samom srcu parka se nalazi i veličanstvena fontana. Nemojte da zaobićete Kur-salon nekadašnje mesto za sastajanje kraljeva a danas restoran sa vrhunskom uslugom i ponudom najukusnih slanih i slatkih specijaliteta.

Mataruška Banja

Mataruška Banja dugi niz godina leči različite vrste telesnih povreda. Lekovite vode iz ova banje su poznate velikoj količini sumpora kao i fosfora i kalijuma. U ovoj banji najčešći posetioci su ljudi koji se leče od traumatskih ozleda i povreda nastalih u saobraćajnim nesrećama. Za rekuperaciju se koriste najčešće zahvati poput hidroterapije, fizikalne terapije i terapiju irigacije. Banja se nalazi u blizini grada Kraljeva i lako je dostupna iz svih krajeva Srbije. Zbog svog položaja ostvaruje i veliki broj noćenja, prosečno više od 100,000 godišnje.

Sa turističke strane sigurno će te se oduševiti „kamenom šumom“, prirodnim fenomenom koji se prostire na 15 hektara. U pitanju su naslage i ostaci kalcifikovanog drveta iz paleolita a neke naslage su stare i preko milion godina. U blizini se nalazi i veliki broj manastira koji turisti rado posećuju poput Žiče, koja je samo na 2 kilometara udaljena, Studenice i Ljubostinje. Može se reći da je Mataruška i vazdušna banja imajući u vidu da se oko nje nalaze planine Stolovi, Čemerno i Troglav.

Banje u Srbiji – Bukovička Banja

Bukovička banja je najbliža Beogradu i nalazi se na samo sat vremena vožnje u gradu Aranđelovcu. Najpoznatiji mineralni izvor vode „Knjaz Miloš“ u Srbiji se upravo ovde nalazi još od 1907. godine. Voda iz Bukovičke banje se koristi preventivno, te se najbolje pokazala za redovnu i dugotrajnu upotrebu.

Porodice koje vole ekskluzivnije i bolje opremljene hotele će ovde uživati. Hotel Izvor ima ogroman akva park nudi zabavu za sve posetioce a najviše za najmlađe. Spa i wellness kao i igraonice su tu da popune vreme odraslima. Kako se hotel nalazi u samom centru gradu tokom večeri možete da uživate u gradskoj šetnji ali svakako naša preporuka je sam park Bukovičke banje za koji mnogi kažu da je najlepši u Srbiji. U ovom parku čekaju vas žardinjere i šarenilo cveća, nekoliko vrsta drveća klasfikovanog kao retko, česme i izvori lekovite vode, ali i specifična umetnička zbirka.

Uživajte u istraživanju i srećan Vam put.

Srbija od Srca

Uskoro dodatni vaučeri za odmor!

Prvih 100.000 vaučera je podeljeno za samo dva sata. Građani su pokazali veliko interesovanje za ovu pomoć države, a kako je izjavio ministar finansija Siniša Mali, postoji mogućnost i za novu dodatnu rundu vaučera koja bi trebalo uskoro da bude podeljena. Za razliku od prethodnih godina, ove godine je uvedena jedna promena, a to je da za vaučere za odmor mogu da konkurišu i zaposlena lica čija primanja ne prelaze 80.000 dinara, dok je ranije ta gradnica iznosila 70.000 dinara. Obrazac za prijavu, kao i izjava za starije od 65 godina, mogu se preuzeti sa sajta Ministarstva turizma i omladine www.mto.gov.rs ili sajta Pošte Srbije www.posta.rs.

Ko svе ima pravo na vaučеrе?

  • pеnzionеri
  • nеzaposlеni
  • korisnici posеbnе naknadе i prava na nеgu drugog lica
  • zaposlеni čija primanja nе prеlazе 80.000 dinara
  • ratni vojni invalidi
  • nosioci poljoprivrеdnog gazdinstva. studеnti

Vaučеr sе možе koristiti:

  • za uslugе smеštaja
  • u ugostitеljskim objеktima izvan grada, opštinе, odnosno mеsta prеbivališta, kao i mеsta studiranja korisnika vaučеra
  • u trajanju od najmanjе pеt noćеnja

Koja dokumеnta su obavеzna za dobijanjе vaučеra?

Popunjеna prijava i pratеća dokumеntacija podnosе sе na šaltеrima Poštе Srbijе, a prijavljеnim građanima koji su stеkli pravo na vaučеr rеsorno Ministarstvo turizma i omladinе, vaučеrе dostavlja prеko poštе na kućnu adrеsu.

  1. Uz prijavu, čiji sе obrazac možе naći na sajtu Poštе Srbijе, nеophodno jе priložiti ličnu kartu ili pasoš, potvrdu o rеzеrvaciji, kao i odgovarajuću potvrdu o sticanju prava, kao što su original pеnzijskog čеka ili rеšеnjе o ostvarеnom pravu na pеnziju koji sе daju na uvid.
  2. Zaposlеni sa primanjima koja nе prеlazе 80.000 dinara, mеsеčno prilažu original potvrdе o zaposlеnju i zaradi isplaćеnoj u mеsеcu koji prеthodi mеsеcu u komе sе podnosi prijava, a studеnti prilažu original potvrdе o statusu studеnta.
  3. Korisnik vaučеra vrši rеzеrvaciju i uz popunjеnu prijavu stavlja na uvid potvrdu o rеzеrvaciji, ličnu kartu ili pasoš, a za korisnikе prava na pеnziju, studеntе i radno angažovana lica i naprеd navеdеnu dokumеntaciju. Prijava ćе sе еvidеntirati sa tačnim datumom i vrеmеnom prеdajе.
  4. Vaučеr, porеd osnovnih еlеmеnata i naziva ugostitеljskog objеkta za koji jе izvršеna rеzеrvacija, sadrži odštampanе podatkе o korisniku vaučеra (imе prеzimе, adrеsa, JMBG).
  5. Stariji od 65 godina, koji nеmaju pеnziju prilažu potpisanu izjavu da nе ostvaruju pravo na pеnziju, na obrascu koji takođе mogu da prеuzmu na sajtu Poštе Srbijе, dok ostali nisu obavеzni da dostavljaju dokaz.

Na sajtu Ministarstva turizma objavljena je lista gde se može videti da najviše objekata ima u banjama, a potom na Zlatiboru i Kopaoniku. Spisak možete pogledati na: Lista ugostiteljskih objekata sa odobrenom prijavom za šemu vaučera.

Srbija od Srca

Divčibare

Divčibare su turističko odredište koje se nalazi u zapadnom delu Srbije, na području zapadnih planina. Ovaj prelepi krajolik, obeležen bujnom prirodom i različitim aktivnostima, privlači posetioce iz celog sveta. Smeštajni kapaciteti na Divčibarama su različiti i zadovoljavaju različite potrebe i stilove odmora i putovanja. Divčibare se nalaze na Maljenu. Bogate su izvorima, rečicama i potocima. Takođe Divčibare imaju dosta livada i četinarskih šuma. U proleće, leto i jesen preporučljive su planinske šetnje, a u zimskom period kada napada sneg na Divčibarama možete se skijati na ski stazi. Na Divčibarama skijašima je na raspolaganju više staza. Na obroncima Crnog vrha postooje dve staze – stara i nova staza.

Jedna od najlepših planina Srbije i destinacija koja iz sezone u sezonu osvaja srca postilaca, Divčibare razvijaju svoju turističku ponudu, te poslednjih nekoliko godina postajuj jedan od najtraženijih prostora za odmor u Srbiji. OD luksuznih hotela do udobnih vikendica ili seoskih kuća za odmor, smeštaj na Divčibarama nudi različite opcije za svakog posetioca. Hoteli i seoska domaćinstva su obično smešteni na najboljim lokacijama, sa prekrasnim pogledom sa planine na okolinu. Gostima je na raspolaganju različit izbor soba, od jednostavnih studija do luksuznih apartmana, pružajući udobnost i komfor za svaki boravak.

Divčibare su poznate kao vazdušna banja zahvaljujući planinskoj blagoj klimi. Klimatološki institut Srbije je 1963 godine Divčibare proglasio za klimatsko lečilište. Ovome je doprineo sniženi vazdušni pritisak na Divčinbarama ičist vazduh. Zahvaljujući ruži vetrova ljudski organizam se višestruko puta brže oporavlja od kardiovaskularnih oboljenja, oboljenja pluća i oboljenja krvi

Pored hotelskog smeštaja, mnogi posetioci preferiraju iznajmljivanje vila ili apartmana. Ove smeštajne opcije obično nude veću privatnost i prostor, idealne za porodice ili grupe prijatelja koji žele da se opuste na Divčibare na sopstveni i udoban način. Vile su uobičajeno opremljene svim potrebnim udobnostima, uključujući kuhinju i prostrane terase.

Za posetioce koji vole avanturu i prirodu, kamping je takođe popularna opcija na Divčibarama. Kamp sa šatorima ili karavanima omogućava posetiocima da uživaju u prekrasnom okruženju i ispituju brojne aktivnosti na otvorenom, kao što su pešačenje, vožnja bicikla, ili kampovanje kraj vatre.

Smeštaj na Divčibarama nudi nešto za svakog posetioca, opuštajući odmor ili budjenje duha avanture kampovanjem u prirodi. Bez obzira na izbor smeštaja, na posetioce Divčibare će sigurno ostaviti nezaboravno iskustvo.

Turistički centar Divcibare, kao centralna destinacije Regije Divčibare, prostire se na oko 750 hektara. Nalazi se 37 kilometara južno od Valjeva, 26 kilometara severoistočno od Kosjerića, 41 kilometar severno od Požege, 29 kilometara jugozapadno od Mionice, a od Beograda je udaljen 117 kilometara.